Piletić: Što manje djece u institucijama, a više kod udomitelja

Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je u intervjuu za Hinu kako su prioritet politike ove Vlade djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Žele što manje djece u institucionalnom smještaju te će pokrenuti i nacionalnu kampanju promoviranja udomiteljstva, prenosi 01Portal.

Ministar je izvijestio kako imaju dobre pokazatelje, pogotovo u procesu posvojenja. Prošle godine posvojeno je najviše djece – njih 145, a u ovoj godini do danas njih 58, te je u registru dodatno više od 220 djece koja su ispunila preduvjete za posvojenje.

Također, istaknuo je kako rade na ubrzavanju svih procedura. Između ostalog, Piletić je naveo kako reformom žele omogućiti da sustav socijalne skrbi bude učinkovitiji.

Rekli ste da ćete po stupanju na dužnost odmah početi rješavati gorući problem nedostatka kapaciteta za smještaj djece bez roditeljske skrbi te problem nedovoljnog broja udomitelja. Što ćete poduzeti?

Već smo poduzeli formiranje tima u Ministarstvu koji ima jasan zadatak analizirati stvarno stanje kapaciteta u domovima, kao i u pružateljima socijalnih usluga smještaja. Na tome radimo od prvog trenutka kad sam saznao za ovaj problem i na korak smo do konkretnih rješenja.

Cilj nam je jačanjem kapaciteta i odobravanjem novog zapošljavanja omogućiti da djeca zaista imaju adekvatnu skrb i u domovima i u pružateljima socijalne usluge smještaja, a želimo poticati i organizirano stanovanje jer je to dobar oblik pružanja usluge djeci koja su bez roditeljske skrbi. To je usluga gdje u nekom prirodnijem okruženju, bilo u stanu ili kući, stručne osobe brinu o djeci. Želimo osigurati one uvjete koje zapravo svako dijete mora imati – treba imati dom, a ne da bude u instituciji dugi niz godina. U uvjetima gdje moramo imati dvoje radnika po smjeni, jedan takav organizirani smještaj zahtijeva dodatan broj stručnih radnika.

Hrvatska se, kao i čitava Europa, opredijelila za proces deinstitucionalizacije, što je zapravo mijenjanje kompletne kulture poslovanja u socijalnoj skrbi. Taj proces će biti dugotrajan, a politika deinstitucionalizacije, jačanje socijalnog mentorstva i ostalih usluga u socijalnoj skrbi jedan je od prioriteta ove Vlade i za to su predviđena značajna sredstva iz Europskog socijalnog fonda do 2027. godine.

Kada će krenuti organizirano stanovanje te, govoreći o deinstitucionalizaciji, koje su konkretne mjere moguće kao poticaj na to da se netko odluči postati udomitelj?

Već je krenulo. S pružateljima usluga i ustanovama definiramo lokacije u kojima želimo omogućiti organizirano stanovanje i već ovih dana možemo očekivati i nova zapošljavanja, ali isto tako i nove smještajne kapacitete u ovakvom obliku stanovanja.

Izmjenama Zakona o udomiteljstvu Vlada je dala snažnu podršku i udomiteljima. Njih više od 2500, polovica za djecu, polovica za odrasle, prepoznati su putem Zakona i povećane su im naknade za rad, kao i opskrbnine za korisnike, a omogućena im je i naknada za ublažavanje posljedica rasta energenata. U planu je i snažna nacionalna kampanja kako bismo pozvali postojeće i potencijalne udomiteljske obitelji, organizacije civilnog društva i pružatelje socijalnih usluga da zaista promoviraju udomiteljstvo kao jednu od najjačih mjera deinstitucionalizacije.

Socijalni radnici se bune da su novim Zakonom o socijalnoj skrbi dobili više administrativnog posla, a Ministarstvo tvrdi suprotno. Kako gledate na to i treba li Zakon u nekom dijelu mijenjati?

Razgovaramo o razdoblju gdje je reforma sustava socijalne skrbi tek započela. Kroz izmjene Zakona rasteretili smo centre za socijalnu skrb određenih administrativnih poslova, primjerice naknada do zaposlenja koju imaju osobe s invaliditetom prebačena je u resor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Niz usluga, osim smještaja i organiziranog stanovanja, provodit će se putem uputnice jednostavnijeg oblika u odnosu na dosadašnji upravni postupak, a administrativni posao bi se sa stručnih djelatnika većim djelom prebacio na središnju službu novoosnovanog Zavoda za socijalni rad. Važno nam je da omogućimo kvalitetnu uslugu svakom korisniku, da postupanje bude standardizirano, ali isto tako želimo osnažiti naše djelatnike, da budu zadovoljniji i omogućiti im osobni i profesionalni rast.

Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska komora socijalnih radnika najveći su kritičari i tvrde kako je s Ministarstvom potrebno ponovno uspostaviti komunikaciju koja je pukla za vrijeme bivšeg ministra Aladrovića. Jeste li spremni s njima razgovarati o nastavku suradnje na reformi?

Već u ovaj ponedjeljak imam sastanak s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Hrvatskom komorom socijalnih radnika. Želimo s njima nastaviti dijalog, uz obostrano uvažavanje argumenata. Spreman sam saslušati uvažavajući njihovo iskustvo u ovome sustavu. Prema tome, moja vrata su im, kao i cijelog Ministarstva, otvorena.

Kakva je po vama situacija u CZS-ima jer se o njima govori uglavnom kada se dogode incidenti?

S obzirom na to da dolazim iz lokalne sredine, Grada Novske, mogu reći iz prve ruke da imam iznimno pozitivna iskustva u suradnji s CZS Novska.

Centri i stručni djelatnici svakodnevno bez medijske pozornosti osnažuju obitelji, pomažu u savjetovanju, obiteljsko-pravnom postupanju i spašavaju živote. Taj rad, koji je glavnina posla centara, ne dolazi u takvu medijsku pozornost kao tragični slučajevi.

Nijedan sustav nije savršen, no moj stav je da sustav socijalne skrbi treba samo dodatno jačati, usavršavati i omogućiti da ljudi koji tamo rade budu sretni i zadovoljni zbog onoga što čine za hrvatsko društvo.

Kao jedan od prvih koraka najavili ste razgovor s ministrom financija o većem izdvajanju za umirovljenike zbog inflacije. Kakve mogućnosti tu vidite, jeste li razgovarali s predstavnicima umirovljenika?

Razgovarao sam s predstavnicima umirovljenika, a sastat ćemo se i idući tjedan. Želimo saslušati sve zahtjeve i argumente, no moramo svi biti svjesni fiskalnih kapaciteta državnog proračuna. Ministar Marić je već predložio rebalans proračuna u kojem su izdaci za mirovine povećani kako bismo osigurali sredstva za isplatu mirovina i isplatu energetskog dodatka za više od 700.000 umirovljenika. Za Ministarstvo je osigurano dodatno više od dvije milijarde kuna.

Vlada je tako ponovno pokazala socijalnu osjetljivost, želju za jačanje sustava socijalne sigurnosti i pružila ruku suradnje umirovljenicima. U postupku smo i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju gdje želimo povećati obiteljske mirovine i omogućiti umirovljenicima da uz korištenje osobne mirovine, koriste i dio obiteljske.

Finaliziramo konačni tekst prijedloga izmjena Zakona i očekujemo da će vrlo skoro ugledati svijetlo dana.

Hoće li promjena ministra usporiti pregovore i dovesti u pitanje dovršetak prve faze izmjena Zakona o radu (ZOR), tj. implementacije direktiva EU-a koje su preduvjet dobivanja EU sredstava?

Promjena ministra sigurno neće utjecati i dosad nije utjecala na aktivnosti radne skupine oko izmjena ZOR-a. Radna skupina se sastaje jednom tjedno, ako ne i češće, a prijedlozi se usuglašavaju. Cilj nam je da do kraja godine donesemo izmjene i ZOR unaprijedimo prema europskim direktivama.

Isto tako, intencija je da omogućimo i rad na izdvojenom mjestu, ograničimo ugovore o radu na određeno, osiguramo dodatni rad kod drugog poslodavca, a naravno sve to u suglasju predstavnika sindikata i poslodavaca.

Posebno važna tema u ovim izmjenama jest platformski rad jer je povećan broj ljudi koji rade putem platformi i nužno je postaviti jasan zakonski okvir i tim radnicima dati pravnu sigurnost.

Kako kanite uspješno završiti pregovore o ostalim izmjenama ZOR-a s obzirom na suprotstavljene stavove sindikata i poslodavaca, jedni traže jačanje prava radnika, drugi fleksibilizaciju?

Naravno da i jedna i druga strana ima svoje prioritete, no ovo je nacionalno pitanje, ali i pitanje povlačenja sredstva kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti. Bez obzira na ponekad i disonantne tonove, mislim da će u konačnici svi članovi radne skupine podržati ove izmjene ZOR-a.

Dobrih prijedloga ima i s jedne i s druge strane, no ne smijemo zaboraviti da je naš cilj u konačnici omogućiti i jačati poduzetničke aktivnosti, uz pružanje pravne sigurnosti svim radnicima na tržištu rada. To su dvije glavne premise. Saslušat ćemo sve prijedloge, primijeniti pozitivna iskustva drugih europskih država, posebno onih u koje odlaze naši ljudi, a na kraju modele ponuditi i jednima i drugima.

Svjesni smo da izmjenama Zakona nećemo riješiti sve izazove s kojima se hrvatsko tržište rada susreće, stoga ćemo najesen nastaviti s radom radne skupine kako bi se čim prije pokrenuli procesi za donošenje novog, modernijeg ZOR-a.

Razgovarala: Marina Hudoletnjak