Zbog suše nestašica jabuka, kukuruza, mandarina

Suša poljoprivrednike baca u očaj

Ako i nije najgora u zadnjih 70 godina, s čime se ovih dana suočavaju Talijani, suša i u Hrvatskoj poljoprivrednike baca u očaj, piše Večernji list, a prenosi 01portal.

Prave kiše u nekim regijama nisu vidjeli mjesecima. Već sad je jasno da će kukuruz ove jeseni podbaciti 50, a negdje i 100 posto, pogotovo u istočnom dijelu Slavonije, kaže ratar i član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, koji je i jučer pratio alarmantnu situaciju na svojoj njivi.

Izuzetno visoke temperature i iznad 40 celzijevaca spalile su brojne kulture posijane u proljeće od kojih je kukuruz najgore prošao. I kad bi u sljedećih 15-ak dana konačno pala kiša, ne bi mu pomogla, dok bi se stanje na usjevima soje i šećerne repe, koje trenutačno nisu u ništa boljem stanju od kukuruza, moglo popraviti za kakvih 20-ak posto u slučaju padalina. No, kakve smo mi poljoprivrednici sreće, s kišom, ako je bude, sigurno će doći i tuča i dodatni problemi, priča Brlošić.

Čini se da u suncu koje neumoljivo prži uživa samo suncokret iako se ni njegovo zrno zbog vrućina neće naliti najbolje.

– Naravno da zbog svega toga očekujemo više otkupne cijene na jesen. No sad kad je pšenica oko 2 kune, a suncokret ispod 4, cijene robe na policama trgovaca trebale su se korigirati u korist potrošača, ali nisu. Cijena suncokretova ulja nije pala, a ni brašna. Dapače, dok su nama pšenicu ljetos plaćali sramotnih 2,20 kuna, kruh i peciva su u isto to vrijeme dodatno poskupljivali. Iz pekarske industrije tvrde da pšenica najmanje sudjeluje u kruhu, pa od čega ga onda rade?, pita Brlošić, uvjeren kako nas čeka još jedna neizvjesna jesen.

Rezervni dijelovi za mehanizaciju već sad su 100-200 posto skuplji, a i gorivo, prihrana, zaštita na njivama…, tako da se mnogi poljoprivrednici opravdano pitaju isplati li im se sa pšenicom ići u jesensku sjetvu.

Izostanak oborina, visoke temperature, požari…, utječu i na prinose u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Rumunjskoj… – za gotovo 46 posto teritorija EU vrijedi upozorenje o suši – a kako mi navodnjavamo manje od 2,5 posto ukupnih površina u Hrvatskoj, dvadeseterostruko manje i od Albanije, a i u boljim vremenima nadomještamo gotovo polovicu potreba za voćem i povrćem iz uvoza, nije čudno što cijene, zahvaljujući i jačoj turističkoj potrošnji, u maloprodaji rastu najmanje 20-30 posto, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.