Umirovljenici u Hrvatskoj najsiromašniji u EU

Kad Hrvati odu u mirovinu, njihova primanja drastično padaju – više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije. Prema podacima Eurostata, jaz između plaće i mirovine u Hrvatskoj najveći je u Uniji, a stariji građani svakodnevno se bore s preživljavanjem.

Hrvatska na dnu Europe

Podaci Eurostata pokazuju da umirovljenici u Hrvatskoj raspolažu s prosječno 37 posto dohotka koji su imali tijekom radnog vijeka. Drugim riječima, osoba koja je radila cijeli život u trenutku umirovljenja ostaje bez gotovo dvije trećine svojih prihoda. To je najlošiji pokazatelj u Europskoj uniji.

Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj trenutačno iznosi oko 510 eura, dok prosječna neto plaća premašuje 1.400 eura. Odnos između plaća i mirovina jedan je od ključnih pokazatelja životnog standarda starijih građana, a Hrvatska je u tom pogledu na samom začelju.

Usporedba s ostatkom EU

Razlike u odnosu na druge države članice EU-a su ogromne. U Njemačkoj prosječna mirovina doseže oko 75 posto prosječne plaće, u Austriji se kreće blizu 80 posto, dok u Sloveniji premašuje 65 posto. Čak i u susjednoj Mađarskoj ili Poljskoj umirovljenici imaju znatno povoljniji odnos između plaća i mirovina nego u Hrvatskoj.

Za ilustraciju, prosječna slovenska mirovina iznosi oko 870 eura, dok je prosječna neto plaća oko 1300 eura. Dakle, Slovenci u mirovini raspolažu s više od dvije trećine primanja koja su imali dok su radili. Slična je situacija u Češkoj i Slovačkoj, gdje su mirovine bliže 60 posto prosječne plaće.

Takav odnos pokazuje da hrvatski umirovljenici žive u uvjetima znatno većeg financijskog pritiska od svojih europskih vršnjaka.

Siromaštvo starijih građana

Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju da više od 30 posto umirovljenika u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva ili ispod njega. To znači da svaki treći stariji građanin nema dovoljno sredstava za pokrivanje osnovnih troškova života.

Posebno su ugroženi samci, među kojima je udio siromašnih još viši. Mirovine od 300 do 400 eura, koje prima veliki broj starijih građana, dovoljne su tek za režije i osnovnu hranu, bez mogućnosti troška za lijekove, odjeću ili društvene aktivnosti.

Situaciju dodatno otežava rast cijena. Prema Eurostatu, cijene hrane u Hrvatskoj veće su od europskog prosjeka, dok su mirovine među najnižima. To umirovljenike čini jednom od najranjivijih skupina stanovništva.

Zašto je Hrvatska rekorder?

Razlozi za ovako loše stanje višeslojni su i duboko ukorijenjeni u gospodarsku i demografsku strukturu zemlje.

Prvo, Hrvatska ima niske plaće u odnosu na ostatak Europske unije, što automatski znači i niske uplate u mirovinski sustav. Drugo, mirovinski sustav sam po sebi je opterećen: na jednog umirovljenika dolazi tek oko 1,2 zaposlenih, dok je europski prosjek dvostruko viši. To jasno pokazuje neodrživost modela.

Treći razlog je demografija. Hrvatska spada među zemlje s najbržim starenjem stanovništva u EU-u. Sve je manje mladih, a broj starijih raste. Time se smanjuje baza onih koji uplaćuju doprinose, a povećava broj onih koji iz sustava primaju sredstva.

Četvrto, konstrukcija mirovinskog sustava u Hrvatskoj oslanja se na kombinaciju prvog i drugog stupa. Drugi stup trebao je služiti kao dopuna, a ne glavni izvor prihoda. Mnogi koji danas odlaze u mirovinu iz drugog stupa dobivaju premale iznose da bi oni značajnije popravili njihovu financijsku sliku.

Političke posljedice

Umirovljenici čine jednu od najbrojnijih skupina birača u zemlji, a pitanje mirovina sve češće dominira političkim raspravama. U posljednjih nekoliko godina donesene su mjere za jednokratne pomoći umirovljenicima i usklađivanje mirovina s inflacijom, no te mjere nisu riješile strukturni problem.

Političke stranke redovito obećavaju povećanje mirovina, no bez sustavne reforme teško je očekivati ozbiljnije promjene. Hrvatska mirovinska politika uvelike se svodi na gašenje požara umjesto na dugoročne strategije.

Moguća rješenja

U europskoj praksi postoje različiti modeli koji omogućuju dostojniji život starijih građana. U Austriji i Njemačkoj mirovine se vežu uz prosječnu plaću i indeksiraju tako da prate rast troškova života. U Sloveniji je razvijen sustav dodatnih mirovinskih osiguranja, a država subvencionira uplate poslodavaca u mirovinske fondove.

Za Hrvatsku bi ključna promjena bila povećanje zaposlenosti i plaća, jer bez jačanja gospodarstva nije moguće značajnije povećati mirovine. Osim toga, stručni prijedlozi uključuju redefiniranje omjera između prvog i drugog stupa, poticanje dobrovoljnih mirovinskih fondova te uvođenje nacionalne mirovine koja bi bila zajamčena svakom građaninu starijem od određenih godina.

Socijalna slika Hrvatske

Pad standarda u mirovini ne odražava se samo na pojedince, već i na društvo u cjelini. Siromaštvo starijih generacija povećava socijalne nejednakosti, opterećuje sustav socijalne skrbi i smanjuje kvalitetu života cijele zajednice.

Umirovljenici s niskim primanjima često odustaju od troškova koji nisu nužni za preživljavanje, poput kulture, putovanja ili društvenih aktivnosti. Time se smanjuje njihova socijalna uključenost, a povećava rizik od izolacije i depresije.

Što donosi budućnost?

Prema projekcijama Europske komisije, ako se trendovi nastave, Hrvatska će i u narednim desetljećima ostati među zemljama s najnižim mirovinama u EU. To znači da će razlika u kvaliteti života između hrvatskih i zapadnoeuropskih umirovljenika i dalje biti velika.

Pitanje mirovina tako postaje ne samo ekonomsko, nego i društveno-političko pitanje od presudne važnosti. Bez dubinskih reformi Hrvatska riskira da cijele generacije starijih građana žive u trajnom siromaštvu, a mladi sve više traže budućnost izvan granica zemlje.

Bez reformi cijenu će i dalje plaćati najstariji

Hrvati doživljavaju najveći pad standarda u Europskoj uniji kad odu u mirovinu. Prosječna mirovina iznosi tek trećinu plaće, dok u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji doseže i do 80 posto. Više od trećine umirovljenika živi na rubu siromaštva, a na jednog umirovljenika dolazi tek 1,2 zaposlenih.

Bez ozbiljnih reformi i jačanja gospodarstva Hrvatska će teško promijeniti poziciju europskog rekordera po padu standarda u mirovini, a cijenu će i dalje plaćati najstariji građani.