U Hrvatskoj na 45 novozaraženih umre jedna osoba

Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio je o najnovijim saznanjima vezanim za koronavirus te tijeku epidemije u Hrvatskoj
nacionalni stožerDavorin Višnjić/PIXSELL

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak komentirao je aktualnu epidemiološku situaciju u zemlji usporedivši pritom podatke proteklih tjedana. Tako dok danas brojimo 730 novozaraženih, prije tjedan dana bilo ih je 857, a prije dva tjedna njih 902. U prva tri dana ovoga tjedna zabilježeno je 1 211 novozaraženih, što je za razliku od prva tri dana prošloga tjedna i 1 439 tadašnjih novih slučajeva, pad od 15 posto.

Trenutna 14 dnevna incidencija je 173,4 novozaraženih na 100 000 stanovnika, u čemu prednjači Sisačko-moslavačka, a na začelju je Istarska županija. Na ljestvici zemalja Europske unije po incidenciji smo na sedmom mjestu, a manju od nas imaju Danska, Mađarska, Cipar, Bugarska, Finska i Grčka. Po stopi smrtnosti smo pali na 19. mjesto s 1 227,8 preminulih na milijun stanovnika.

Do jučer su cijepljene 59 064 osobe, utrošeno je sveukupno 87 929 doza, a za sada je dvije doze cjepiva primilo 28 865 osoba.

– Zaključno s jučerašnjim datumom zaprimili smo 535 prijava nuspojava na Pfizerovo cjepivo te 15 prijava na cjepivo Moderne. Do sada su dvije reakcije na Pfizerovo cjepivo zahtijevale primjenu adrenalina, a 24 su bile blaže alergijske reakcije. Ostalo su sve blage lokalne reakcija, bolnost i otok, mučnina, glavobolja, umor, parestezija, mialgija, i tako dalje, izvijestio je Capak.

Imunosuprimirani bolesnici moguće mjesto stvaranja mutacija

Ravnateljica Klinike za zarazne bolesti “dr. Fran Mihaljević” Alemka Marković rekla je nešto više o produljenom covidu i posljedicama bolesti. Od početka, navodi Markotić, se bilježi povećani umor, problemi s disanjem i pritisak u prsima, međutim u drugom valu zaraze znatno je više bolesnika s težim oblikom bolesti.

– Ono što se događa kod većeg broja bolesnika su teške obostrane upale pluća, a značajan postotak oboljelih završava s blažim ili težim oblicima tromboze ili plućne embolije. Prema studijama koje su pratile bolesnike nakon otpusta iz bolnice, gotovo 60 do 70 posto ljudi imalo je probleme, od toga su najčešći bili problemi s disanjem, nesanicom i psihički problemi. Dakle, niz kroničnih tegoba zbog kojih će dugoročno trebati zdravstvenu skrb i praćenje.

Markotić je izvijestila da je nešto veći udio među ženama te smatra da će se u budućnosti o covidu-19 razgovarati i u kontekstu praćenja ženskog zdravlja te aktivnosti na toj razini.

– Također, kod bolesnika čiji imunološki sustav ne može adekvatno odgovoriti na infekciju virusom, događa se cijeli niz komplikacija zbog čega se zaraza može održavati mjesecima. U stručnoj literaturi, a pomalo i u medijima, navodi se kako je upravo ta populacija mjesto gdje se najčešće javljaju mutacije virusa, objasnila je Markotić i pozvala na oprez.

Hrvatska po restrikcijama među liberalnijim zemljama Europe

Zdravlje je daleko iznad svih naših potreba, naglasio je ministar zdravstva Vili Beroš.

– Potpuno je razumljiva težnja svih nas za čim raniji povratak starom načinu životu, ali pritom ne smijemo biti nestrpljivi i napraviti krivi potez. Stoga promišljeno i bez pretjeranog žurenja.

Izazove se, također treba naglašavati jer su naša realnost, napominje Beroš te je među njih svrstao nove varijante virusa i poteškoće s cijepljenjem. No, ono što imamo su mjere i osobnu odgovornost kao dva najvažnija elementa u borbi protiv epidemije, nadodao je.

– U Europi smo među liberalnijim zemljama što se tiče restrikcija. Sedamnaest zemalja ima određenu vrstu policijskog sata, dvadeset ih ima određenu vrstu lockdowna, a svjedočimo da u pojedinim zemljama ne možete posjećivati trgovine, voziti javnim prijevozom ili biti na ulicama nakon nekog vremena. Međutim, mjesta za popuštanje nema te moramo i nadalje biti oprezni.

Ministar je predstavio i takozvani “Case fatality rate” koji u Hrvatskoj iznosi 2,2 posto, odnosno 1 kroz 45. Drugim riječima, na 45 slučajeva bolesti, jedna osoba umre od posljedica iste.

– Ako na dnevnoj bazi smanjujemo broj novozaraženih za 45, kroz kratko razdoblje spasit ćemo jedan život, zaključio je Beroš.

Aktualno
Hrvatska