Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek sudjelovala na neformalnom sastanku ministara kulture u okviru rumunjskog predsjedanja Vijećem EU
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na neformalnom sastanku ministara kulture u okviru rumunjskog predsjedanja Vijećem EU, koji se održalo od 15. i 16. travnja u Bukureštu.
Za vrijeme predsjedanja Rumunjske Vijećem Europske unije, vodeći se mišlju kako kultura osvještava zajedničke europske vrijednosti i nosi ključnu ulogu u održavanju kohezije u Europi, za jedan od prioriteta određeno je stvaranje novih prilika za europske kulturne i kreativne sektore. Ministri kulture raspravljali su o dvije glavne teme: financiranju i inovativnim modelima razvoja kulturnih i kreativnih industrija i o budućim aktivnostima nakon uspješno realizirane Europske godine kulturne baštine 2018. godine.
Ministrica je prilikom svoga govora prije svega izrazila žaljenje radi velike tragedije koja se dogodila u Francuskoj te naglasila kako Europa sada mora pokazati solidarnost i pronaći načine za uključenje u obnovu stradale katedrale Notre-Dame u Parizu, čime će se odaslati snažna poruka zajedništva i općeg vrednovanja svjetske kulturne baštine.
Europa je složna u mišljenju kako su kreativne i kulturne industrije ekonomske grane velikog potencijala, a Hrvatska u skladu s time prioritetno ohrabruje rast i razvoj tog segmenta kulture, nastavila je ministrica. Naglasila je kako je ključno nastaviti razvijati mjere i mehanizme financiranja koji su usmjereni na svaki segment kulturnog lanca vrijednosti: stvaranje, proizvodnju, distribuciju i sudjelovanje/potrošnju.
U okviru programa Kreativna Europa, važno je prepoznati potencijal inicijative Europskog investicijskog fonda koji bi trebao moći odgovoriti na potrebe kreativnog i kulturnog sektora. Ministrica je napomenula i kako Hrvatska ima pozitivna iskustva ulaganja u infrastrukturu, a kao primjer navela je brzorastuću industriju videoigara, zbog čega europski strukturni i investicijski fondovi trebaju ostati dostupni kulturnom i kreativnom sektoru.
Ministrica je također podsjetila na važnost donošenja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama te Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu za razvoj kreativnih i kulturnih industrija, kojima se postižu veća financijska sredstava i ostvaruje dodatna dobit koja omogućuje ono najvažnije, a to je održivost kreativnosti i kreativnog izražavanja.
Istaknula je kako Hrvatska radi na Nacionalnoj kulturnoj i razvojnoj strategiji 2030. koja kao svoj integralni dio uključuje i razvoj kreativnih i kulturnih industrija koje podupire kroz nacionalne fondove u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ministrica je dodala kako se s jednakom važnosti pristupa i zadatku redefiniranja obrazovnih modula za kreativna zanimanja, u polju kreativnog i kulturnog sektora mlade se i dalje obrazuje za vrlo tradicionalna umjetnička područja.
Govoreći o izazovima za kulturnu baštinu ministrica je istaknula kako oni na nacionalnoj razini podrazumijevaju korištenje pozitivnih učinaka organizacije širokog spektra aktivnosti, odgovora publike i njezine afirmacije te povećanja dostupnosti kulturnih sadržaja dok na regionalnoj i europskoj razini oni predstavljaju održavanje i unaprjeđenje zajedničke već uspostavljene suradnje i razmjene primjera dobre prakse stečene tijekom proslave Europske godine kulturne baštine.
Za nadolazeća razdoblja ministrica je ukazala na nekoliko važnih tema kao što su financiranje projekata obnove kulturne baštine i uključivanje u prioritete kohezijske politike prilikom čega bismo trebali ostati otvoreni za ulaganja u velike projekte obnove i posebno nastaviti s uključivanjem baštine kao prioriteta u prekograničnim shemama financiranja što doprinosi promišljanju, kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini o zajedničkoj europskoj baštini, a zatim istraživanje novih tehnologija u poboljšanju politika i projekata obnove i rehabilitacije, uključujući digitalizaciju kao i provedbu pristupa energetskoj učinkovitosti, upravljanje rizicima itd.
Ministrica je naglasila kako je integrirani pristup kulturnoj baštini sveobuhvatan pristup zaštiti i očuvanju kulturne baštine koji uzima u obzir njezin potencijal kao resursa za razvoj društva te zahtijeva suradnički odnos svih sudionika, posebno stručnjaka iz različitih područja. Istaknula je kako u Hrvatskoj se integrirani pristup primjenjuje u velikim projektima revitalizacije kulturnih dobara, planovima upravljanja zaštićenim područjima i studijama utjecaja na okoliš. planova za proširenje primjene ovog pristupa, jer održivi razvoj kulturne baštine zahtijeva integrirani pristup i njegovu integraciju u različite sektorske politike i programe te razvoj novih alata.
Ministrica je najavila European Young Heritage Professional Forum koji će se održati u Zadru od 20. do 24. svibnja ove godine, a koji će okupiti 30 mladih stručnjaka – po jednog predstavnika iz svake članice EU kako bi raspravljali o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini te učili jedni od drugih.
Također, najavila je kako će Hrvatska tijekom predsjedanja organizirati konferenciju s fokusom na upravljanje rizicima vezanim uz prijetnje kulturnoj baštini – uključujući klimatske promjene kao primarnu temu, a organizirat će i raspravu o alternativnom financiranju kulturne baštine koja će se najvjerojatnije održati u Rijeci koja je Europska prijestolnica kulture sljedeće godine.
