Obiteljskim liječnicima uvodi se obveza rada u hitnoj pomoći
Novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa da svi liječnici obiteljske medicine mogu biti raspoređeni na rad u hitnoj pomoći i na bolničkom hitnom prijamu, a to se nikako ne sviđa liječnicima primarne zdravstvene zaštite, piše Večernji list, a prenosi 01portal.
Po novom prijedlogu Zakona svi liječnici obiteljske medicine mogu biti raspoređeni na rad u hitnoj pomoći, na bolničkom hitnom prijamu (objedinjenom hitnom bolničkom prijamu – OHBP) odluči li tako neki od ravnatelja, bilo doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinu ili bolnice.
Većini obiteljskih liječnika to nije prihvatljivo.
– Kad radiš u hitnoj pomoći, treba stalno ići na posebne edukacije i vježbe. Rutina i grif ključni su u poslu, a mi bismo trebali nakon smjene u ordinaciji uskočiti na mjesto za koje nemamo potrebnu rutinu i grif, kaže predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom) Nataša Ban Toskić.
Ni liječnik Vikica Krolo ne smatra da je to dobra ideja.
– Ne mislim da nam je mjesto na hitnoj, gdje su drugi protokoli, oprema i aparatura. Čemu onda specijalizacije iz hitne, zašto se utuklo toliko sredstava u njih ako treba uskakati?, pita se i dodaje da to nije dobra odluka ni kad je riječ o sigurnosti pacijenata.
– Pa mi u kontekstu funkcionalne integracije govorimo da nešto treba spajati jer nije dobro da kirurg godišnje operira jedan slučaj, a sada se gura obiteljske doktore na hitnu iako su to različite specijalizacije. Zašto sve bolničke doktore ne obvežu na rad u hitnoj?, govori Krolo koja pretpostavlja da će se obveza rada u hitnoj ponajprije odnositi na ruralna područja i otoke, gdje nema hitne pomoći pa se ovime nastoji “zakrpati” rupa.
Obiteljski liječnici ističu da ništa od njihovih argumenata i prijedloga nije prihvaćeno, već im se jedino nagomilavaju nove obaveze.
– Mi smo kao struka pred slomom, kadrovski smo devastirani, a ovo će dodatno odbiti svakog mladog doktora od obiteljske medicine. Od 2200 ugovorenih liječničkih timova obiteljske medicine, njih 103 nema liječnika, dakle nositelja tima, već samo medicinsku sestru, a pacijente tih timova liječe doktori koji se izmjenjuju. Od preostalih 1100 liječnika, njih 190 starije je od 65 godina, a 650 ih je starije od 60 godina. Liječnici izvan većih gradova i na otocima godinama ne mogu naći zamjenu za godišnji odmor ili bolovanje, kaže Nataša Ban Toskić.
Broj liječničkih timova u obiteljskoj medicini od 2000. godine naovamo pao je za sedamnaest posto, dodaje. Ništa se nije ulagalo u tu granu, a još se manje ulagalo u primarnu pedijatriju i ginekologiju. Istodobno je broj bolničkih liječnika narastao za pedeset posto, sa 6000 na 9000, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
