Nagomilani dugovi u zdravstvu najveća stavka rebalansa državnog proračuna
Igor Šoban/PIXSELL I ako je već uobičajena praksa da se tehnički rebalans proračuna radi potkraj godine, malo prije donošenja novog, okolnosti su takve da ministar financija Zdravko Marića to mora učiniti već u svibnju, piše Jutarnji list, a prenosi 01portal.
Na sjednici Vlade u četvrtak prezentirat će detalje, ali tri su glavna razloga zbog kojih mijenja planove s kraja godine.
– To su dugovi u zdravstvu, posljedice rata u Ukrajini, uključujući zbrinjavanje izbjeglica te povećanje izdataka za plaće zbog dogovora sa sindikatima, kaže Marić.
Osim povećanih rashoda proračuna, izmjene će obuhvatiti i prihode. Prije svega, veća inflacija od predviđene osigurat će dodatne prihode od PDV-a i trošarina, ali ministar Marić napominje da su “solidni” i prihodi od doprinosa.
Zahvaljujući većim prihodima proračunski deficit porastao bi tek neznatno, s 2,6 na 2,9 posto BDP-a, pri čemu vlada svakako nastoji da on ostane unutar mastrihtskih kriterija, ispod tri posto.
Povećanje rashoda, očito je, nadilazi zakonske mogućnosti preraspodjele koje ministru financija dopušta Zakon o proračunu, kao što je to bilo i za vrijeme covid krize. Prema Zakonu o proračunu, preraspodjela na proračunskim stavkama moguća je do pet posto, a samo u slučaju sufinanciranja projekata EU moguće su izmjene do 15 posto.
Kako su se iscrpile te zakonske mogućnosti, pojašnjava Marić, Vlada želi osigurati nužnu fleksibilnost da u slučaju potrebe može intervenirati i u idućim mjesecima. A sve upućuje na to da će potrebe biti.
Najnovija potvrda kreditnog rejtinga agencije Fitch koja, uz ostalo, pozitivno gleda na stanje javnih financija, u drugi plan stavlja jedan akutni problem, da će najveća stavka i ovog rebalansa biti dugovi u zdravstvu, koji se nastavljaju povećavati za 400 do 500 milijuna mjesečno, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
