Hrvatski sabor donio državni proračun za 2022. godinu
Patrik Macek/PIXSELL Hrvatski sabor većinom je glasova donio državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2023. i 2024. Za proračun je glasovalo 77 zastupnika saborske većine, jedan više od potrebnih 76, a protiv se izjasnilo 49 oporbenih.
U višesatnom glasovanju Sabor je potvrdio Vladinu odluku o prihvaćanju samo devet od ukupno 450 amandmana podnijetih sukladno zakonu – četiri su saborske većine, pet oporbenih. Riječ je o amandmanima klubova ZLB-a i IDS-a te zastupnika Željka Lenarta (HSS), Vesne Vučemilović (HS) i Boške Ban Vlahek (SDP) ukupno vrijednih 11 milijuna kuna, što iz oporbe smatraju nedostatnim i nazivaju “kikirikijem”.
Slijedom njih, u 2022. povećat će se sredstva za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, za sanaciju Eufrazijeve bazilike u Poreču, program Hrvatske knjižnice za slijepe, međunarodnu promociju hrvatske poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije te za čakovečki Centar za odgoj i obrazovanje.
Sastavnim dijelom proračuna postali su i amandmani klubova HDZ-a, HNS/HSU-a, Mire Totgergelija (HDZ) i Veljka Kajtazija (romska manjina) kojima se osiguravaju sredstva za projekt izgradnje modularne zgrade u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, za sanaciju osječke Tvrđe, opremanje Opće bolnice Bjelovar te za Nacionalni plan uključivanja Roma do 2027.
Prihodi Državnoga proračuna za 2022., šestog kojeg je predložila Vlada Andreja Plenkovića, iznose 164,5 milijarde kuna, rashodi gotovo 174 milijarde, proračunski manjak penje se iznad devet milijardi kuna. Najveće povećanje rashoda vezano je uz obnovu od potresa, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.
– Glavni je smjer preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta, poručio je na predstavljanju premijer Andrej Plenković.
