Epidemija kao poticaj za razvoj tržišta zdrave prehrane

Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta još je više dobila na važnosti nakon pandemije koronavirusa, posebice za rizične skupine građana, priopćila je Hrvatska gospodarska komora.

Iz HGK ističu kako je povećana potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, iako su cijene takve hrane porasle od 30 do čak 500 posto. Prema podacima Eurostata za 2018., kućanstvo u EU prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće, a u Hrvatskoj je potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila 18,1 posto.

Unatoč većem pritisku na kućne proračune, potražnja za zdravom hranom u porastu

– Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom u porastu je – poručuju iz HGK.

U ovu se kategoriju, navode, uglavnom ubrajaju proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako nude dobrobit za zdravlje iznad njihove uobičajene prehrambene vrijednosti. Mnogobrojne prednosti uključuju smanjenje kolesterola, upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti itd.

– Osim što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, sektor ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne hrane. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do 500 posto iznad usporedive konvencionalne hrane – rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Prioritet prehrambene industrije sigurnost i kvaliteta hrane

Kovačević naglašava kako je prioritet prehrambene industrije sigurnost i kvaliteta hrane, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijeg potrošača, inovacije u proizvodnji hrane te implementacija i preporuke zdrave prehrane. Ističe da te trendove prate i domaći proizvođači, a neki su već postali dijelom zakonodavnog okvira.

Tako se u slučaju pekarske industrije, zbog štetnih zdravstvenih učinaka kod prekomjernog unosa kuhinjske soli, propisima ograničava dodavanje soli u kruhu. Kako bi educirala potrošače te u isto vrijeme zadovoljila zahtjeve tržišta, mesna industrija, napominju u HGK, samovoljno smanjuje količinu soli u mesnim proizvodima.

Na tržištu je sada i domaći sladoled s više proteina, smanjenom količinom masti i šećera, mliječna industrija proizvodi funkcionalne jogurte i pudinge, dok industrija pića funkcionalne vode i sokove i slično.

Komunikacija o dobrobitima hrane od presudne važnosti za potrošače

– Komunikacija o dobrobitima hrane za potrošače također je od presudne važnosti kako bi lakše donijeli odluku prilikom kupovine hrane. U Hrvatskoj su potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prehrani, prema istraživanjima nezavisnih agencija, stariji od 25 godina te srednjih i boljih primanja – tvrde u HGK.

Funkcionalna hrana, dodaju, na globalnom se tržištu javlja 80-tih godina prošloga stoljeća. Najveće tržište je SAD, a prema američkoj agenciji za istraživanje Grand View Research, vrijednost tržišta funkcionalne hrane bila je 161.49 milijardi dolara u 2018., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Tržište funkcionalne hrane do 2025. bit će vrijedno 275.77 milijardi dolara

Dominantni segment, ističu, odnosi se na proizvode za zdravlje krvožilnog sustava i čini 24,2 posto tržišnog udjela. Od funkcionalnih proizvoda, najveći tržišni udio imaju vlakna u vrijednosti od oko 8 milijardi dolara.

Procjenjuje se da će tržište funkcionalne hrane do 2025. biti vrijedno 275.77 milijardi dolara. Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane je oko 30 milijardi dolara, zaključuju iz Sektora za komunikacije HGK.