Vlada predstavila novi paket protiv inflacijskih pritisaka. Donosimo detalje najoštrijih mjera do sada

Vlada je na današnjoj sjednici predstavila novi paket antiinflacijskih mjera. Protiv inflacije će se boriti, najavljuju, najoštrijim mjerama do sada. Cilj Vlade u sljedećim mjesecima je zadržati potporu građanima i gospodarstvu kada je riječ o cijenama energenata, uključujući struju, plin, naftne derivate i snižene stope PDV-a, istaknuo je Plenković.

– Paketi pomoći koje smo do sada usvajali pomogli su da Hrvatska očuva socijalnu koheziju i da prođemo svi zajedno kroz ove različite krize i njihove posljedice, rekao je pa opet podsjetio na rusku agresiju na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku i rast cijena energenata kao uzroke inflacijskih pritisaka.

Naglasio je da će mjere koje Vlada usvaja obuhvatiti proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine. Također, predviđen je moratorij na administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu tijekom ove godine, kao i porezne mjere koje uključuju uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Mjere su važne kako bi se hrvatske građane zaštitilo od prelijevanja energetske krize na ostale cijene, osigurala pravednija raspodjela tereta te pomogla politika priuštivog stanovanja i održala ravnoteža između gospodarskog rasta i društvene kohezije, prenosi Dnevnik.hr.

Vlada očekuje spuštanje inflacije prema razini europodručja

Paket mjera protiv inflacijskih pritisaka predstavio je ministar Tomislav Ćorić, koji je istaknuo da je Hrvatska posljednjih godina bilježila iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti, što gospodarstvo čini osjetljivijim na cjenovne šokove.

Hrvatsko će gospodarstvo i ove i iduće godine rasti značajno više od prosjeka europodručja, zbog čega će okolnosti visoke agregatne potražnje ostati prisutne, uz mogućnost daljnjeg rasta inflacije, dodao je te naglasio da Vlada želi spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije, koja inflaciju održava na višim razinama od željenih.

Paket mjera, uz postojeće energetske mjere pomoći građanima i gospodarstvu, uključuje i proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje te zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine. On uključuje administrativne mjere, odnosno moratorij na administrativne cijene koje određuju država i paradržavna tijela, kao i izmjene u poreznom sustavu koje će, kako je naveo, adresirati određene segmente agregatne potražnje.

Vlada očekuje da će proračunska disciplina, normalizacija cijena energenata i izlazak iz efekata baznog razdoblja administrativnih cijena omogućiti spuštanje inflacije tijekom sljedeće godine na razinu europodručja od oko dva posto.

– U ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina poziva isto tako i na solidarnost svih ostalih sektora, rekao je Ćorić i podsjetio da je Vlada provela interne preraspodjele, racionalizirala niz stavki i dio financiranja preusmjerila na europske izvore, čime je, kako je naveo, ukupno ušteđeno oko 1,3 milijarde eura, odnosno 1,4 posto bruto domaćeg proizvoda.

Poručio je i socijalnim partnerima da će tijekom 2026. biti ispoštovana sva kolektivna prava i ranije dogovoreni rast plaća od “1 plus 1 plus 1 posto”.

Vlada očekuje da se i socijalni partneri, u kontekstu kolektivnih pregovora koji slijede u drugoj polovici godine, solidariziraju u borbi protiv inflacije:

– Vrijeme koje dolazi doista je vrijeme u kojem svi zajedno trebamo raditi na borbi protiv inflacije.

Privremeni moratorij na administrativne cijene

Vlada u borbi protiv inflacije računa i na zamrzavanje administrativnih, odnosno reguliranih cijena koje država i javna tijela u potpunosti ili djelomično određuju:

– Namjeravamo ih držati pod kontrolom tako da bi bio uveden privremeni moratorij na ove administrativne cijene, a država bi preuzela dio tereta financiranja javnih usluga.

Ćorić je najavio promjene poreza na dobit kroz novi porezni tretman prekomjernih profitnih marži bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Porez na prekomjerne profitne marže

Porez na prekomjerne profitne marže odnosit će se na velike i srednje pravne osobe u Hrvatskoj:

– Riječ je o mjeri koja adresira suvišak, odnosno prekomjernu profitnu maržu koja nastaje u pojedinim pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.

Objasnio je da će se poslovni rezultati bruto dobiti kompanija u 2026. uspoređivati s prosjekom ostvarenim u 2023., 2024. i 2025. godini, uz dopušteno odstupanje od 15 posto zbog rasta produktivnosti:

– Prekomjerna profitna marža, ako je do nje došlo, bit će oporezivana poreznom stopom od 50 posto.

Porez na prekomjerne profitne marže bruto dobiti neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto prihoda ostvaruju izvan Hrvatske:

– To je jasna poruka da štitimo naše izvoznike, odnosno njihovo poslovanje.

Izmjene za paušalne obrte

Broj paušalnih obrta porastao je s oko 27.500 u 2017. na više od 101.000 krajem 2025. godine. Rekao je kako je u dijelu tih obrta došlo do “prikrivenog nesamostalnog rada”, odnosno prelaska iz nesamostalnog rada u paušalnu djelatnost.

– Republici Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj vid funkcioniranja poduzetnika. Međutim, ono što ne želimo jest umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte, rekao je.

Najavio je izmjene poreznog tretmana za više prihodovne razrede kroz umanjenje priznatih izdataka i izmjene koeficijenata za izračun doprinosa. Dodao je da će i nakon izmjena paušalni obrti i dalje imati povoljniji tretman od nesamostalnog rada.

Veći paušal za kratkoročni najam

Ćorić je najavio i izmjene paušalnog oporezivanja u turizmu zbog snažnog rasta broja poreznih obveznika u kratkoročnom najmu nekretnina. Prema njegovim riječima, minimalni paušal u drugoj skupini prema indeksu turističke razvijenosti povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura.

– Kratkoročni najam u turizmu i dalje ostaje oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Republici Hrvatskoj, rekao je Ćorić.

Ukida se porez na dohodak na mirovine

Ministar financija rekao je da će od 1. siječnja iduće godine biti ukinut porez na dohodak na mirovine.

– Želimo adresirati povećane inflacijske pritiske kroz rast dohodaka onih umirovljenika na koje se do sada oporezivanje odnosilo, njih gotovo 550.000, rekao je Ćorić.

Naveo je primjer mirovine od 1.000 eura bruto, koja je do sada iznosila 954 eura neto, a prema novim mjerama neto iznos bio bi povećan za 46 eura.

Na snazi ostaju subvencije i ograničene cijene

Ćorić je rekao da uz nove mjere na snazi ostaju subvencioniranje cijena plina, struje i goriva, ograničavanje cijena 100 proizvoda i kategorija proizvoda te mjere transparentnosti cijena. Podsjetio je i na sidrenje cijena 9.000 proizvoda na razinu od 2. svibnja 2025. godine te objavu cjenika, kao i na snižene stope PDV-a za širok asortiman proizvoda i usluga.

– Inflacija bi se u narednih godinu dana trebala vratiti na razine koje smo poznavali prije ovih kriza, odnosno prije 2021. godine, rekao je Ćorić.

Dodao je da Vlada ovim paketom mjera adresira različite segmente gospodarstva, privatni sektor, socijalne partnere i umirovljenike.