NA DANAŠNJI DAN: Frank Sinatra, Andrija Kačić Miošić, Franjo Dugan, Izet Hajdarhodžić, Dan HRZ i PO, Dan božićne zvijezde

2020-12-12-dndd-1

Andrija Kačić Miošić, hrvatski pjesnik – 1760.

Na današnji dan 12. prosinca 1760. godine u Zaostrogu je umro Andrija Kačić Miošić, hrvatski pjesnik, franjevac, filozofski pisac i kroničar, autor najpopularnije hrvatske pučke knjige ‘Razgovor ugodni naroda slovinskoga’.

Njegova je knjiga odigrala ključnu ulogu u pobjedi novoštokavskoga narječja kao općehrvatskoga nacionalnoga izraza.

 

Frank Sinatra, američki glumac i pjevač – 1915.

Sinatra je bio živuće utjelovljenje američkog showmana. Rođen je 12. prosinca 1915. punog imena Frank Albert Sinatra, američki glumac i pjevač. Sinatra je bio prilično kontroverzna osoba izvan pozornice. Sin talijanskog emigranta, rođen je u radničkoj obitelji. Kao mladić počinje se baviti glazbom, prvo u maloj skupini, a zatim samostalno. Postepeno niže uspjehe i privlači milijune djevojaka. No, procvat rocka zadaje ozbiljan udarac njegovoj karijeri. Sinatra tada kreće u filmske vode i dobiva ulogu u filmu “Odavde do vječnosti”, za koju osvaja Oscara za najbolju sporednu ulogu 1953. godine. Od tada se paralelno bavi glumačkim i pjevačkim poslom. Autor je stotinjak albuma, a nastupio je u 58 filmova. Poput prave ‘zvijezde’ čitavog je života punio stranice žutog tiska svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i svojom sklonošću alkoholu.

Franjo Dugan, hrvatski skladatelj – 1948.

Hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni pisac Franjo Dugan umro je u 12. prosinca 1948. godine u Zagrebu. Dugan je glazbu najprije učio kod Vatroslava Kolandera, čije je mjesto stalnoga orguljaša Zagrebačke katedrale kasnije i naslijedio, a studij glazbe je nastavio kod Roberta Kahna i Maxa Brucha na Visokoj glazbenoj školi u Berlinu, gdje je 1908. i diplomirao.

Vrativši se u domovinu, djelovao je kao profesor u Osijeku i Zagrebu. Također je djelovao kao dirigent te aktivni član mnogih umjetničkih društava. Bio je jedan od osnivača i glavnih pobornika Cecilijanskog pokreta u Hrvatskoj te dugogodišnji urednik glazbenih priloga u časopisu »Sv. Cecilija«. Iza sebe je ostavio veći broj skladbi, instrumentalnih i vokalnih. U suštini kasni romantičar, ponešto konzervativan, Dugan je više puta posegnuo i za hrvatskim glazbenim folklorom, služeći se ponekad i citatima. U svojim je djelima za orgulje dao vrlo vrijedne priloge hrvatskoj orguljaškoj glazbi.

Antun Dobronić, skladatelj – 1955.

Antun Dobronić (Jelsa, 2. travnja 1878. – Zagreb, 12. prosinca 1955.), hrvatski skladatelj i glazbeni pisac. Učitelj, a nakon dovršenog studija kompozicije u Pragu (1912.) nastavnik glazbe i 1922-40. profesor Muzičke akademije u Zagrebu. Pojavio se u vrijeme kada je došlo do značajnog preokreta u razvitku hrvatske glazbe, kad se počinju ostvarivati ideje ilirskog preporoda koje je u drugoj trećini 19. stoljeća zacrtao Vatroslav Lisinski. Umjetnik koji je svoju glazbu temeljio isključivo na obilježjima narodnog melosa. Postao je idejnim vođom generaciji mladih skladatelja koji će zauzeti središnje mjesto u hrvatskoj umjetničkoj glazbi nacionalnog smjera. Dobronićev se glazbeni govor temeljio u prvom redu na melodiji. Provodeći pjevnost kroz sve dionice, ostvarivao je orkestraslnu kolorističku polifoniju, koja je njegovim zrelim radovima podavala osebujan pečat.

Izet Hajdarhodžić, glumac – 2006.

Izet Hajdarhodžić rodio se u Trebinju 1929. godine. Maturirao je u Dubrovniku 1948. godine. Diplomirao je glumu 1957. godine na Akademiji za kazališnu umjetnost Sveučilišta u Zagrebu, a kao glumac pojavljivao se u kazališnim predstavama, te filmovima i televizijskim dramama. Osobito se isticao karakternim ulogama. Od 1948. do 1952. godine radio je kao novinar i kazališni kritičar Radio-Dubrovnika, od 1957. do 1961. i 1963. do 1968. je glumac, redatelj i umjetnički direktor dubrovačkog Narodnog kazališta (danas Kazalište Marina Držića), od 1961. do 1963. član je Narodnog pozorišta u Sarajevu a od 1968. profesor je glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu djeluje od 1968. godine a glumio je i u Teatru &TD. Najpoznatiji je po ulozi Skupa u Držićevoj komediji Skup kojega je kroz dva desetljeća igrao na Dubrovačkim ljetnim igrama i u Dramskom kazalištu Gavella u režiji Koste Spaića.

Osim Skupa, tumačio je i Dunda Maroja, Henrika IV., Mortimera, gospara Lukšu, Davida Štrpca, Imotskog kadiju, Don Juana, Don Alonsa, Raspućina i druge. Više nagrada dobio je za ulogu u Držićevu Skupu a 1965. je dobio Godišnju nagradu “Vladimir Nazor”. Bio je nekompromisan i poznat po oštrom jeziku i kritičkom odnosu prema kazališnoj sredini.

Radio je i u hrvatskoj diplomaciji kao ataše za kulturu u Moskvi. U mirovinu odlazi 2000. godine Izet Hajdarhodžić umro je 12. prosinca 2006. godine u Zagrebu.

Dan hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane

Akrobatske grupe – hrvatska “Krila Oluje” i francuska “Patrouille de France” iznad Zadra i u Zemuniku | Foto: HRZ / M. Karačić

Dana 12. prosinca obilježava se Dan hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Toga je datuma 1991. godine, odlukom predsjednika Republike Hrvatske, osnovano Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Grana je to Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je osnovna zadaća osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske.

Dan božićne zvijezde

Danas se obilježava dan božićne zvijezde (Poinzecija). Otkrivena je u južnom Meksiku, a otkrio ju je američki botaničar Joel Roberts Poinsett (2. 3. 1779. – 12. 12. 1851.), čija smrt se obilježava Danom božićne zvijezde. Prema vjerovanju prastanovnika Centralne Amerike, ova biljka svoj privlačan izgled duguje Astečkoj boginji, kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi prepuklo srce. Legenda kaže da je iz kapljica njene krvi izrastao vatreni cvijet okružen tamnozelenim listićima. Asteci su ovu biljku kultivirali znatno prije pojave kršćanstva na Zapadu. Asteci su obojene listove (brakteje, odnosno pricvjetne listove) ove biljke koristili za dobivanje purpurne boje. Znanstveni naziv za božićnu zvijezdu je Euphorbia pulcherrima.

Aktualno
Hrvatska
Zanimljivosti