Isplata plaće ne više obvezno na tekući račun, povećavaju se i materijalna prava zaposlenih roditelja

Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o porezu na dohodak te Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
vlada rhRobert Anić/PIXSELL

Vlada u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dohodak predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić podsjetio je na sjednici Vlade da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

– Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužni niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi, rekao je Zrinušić.

– Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, dodao je.

Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna. Sukladno tomu, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće  kuna.

Predloženim izmjenama prvenstveno se želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu, kažu u Vladi. Također, ne bi se oporezivo ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama i koji kao više koji im nije potreban šalju u mrežu.

Povećanje materijalnih prava za pojedine skupine zaposlenih roditelja

Povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 posto (2328 kuna) na 125 posto proračunske osnovice (4157 kuna) predlaže Vlada Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je sa sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru. Povećanje se odnosi na novčanu naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na novčanu naknadu za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta.

Također, povećava se novčana naknada roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, a povećava se i naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje).

Povećava se i naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta onih osoba koje su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

– Predloženo povećanje materijalnih prava usmjereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa se da će proizvesti značajan pozitivan učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika, rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Za provedbu zakona, čija se primjena očekuje početkom iduće godine, potrebna su dodatna sredstva u iznosu od 144,5 milijuna kuna u idućoj te po 157,7 milijuna kuna u 2024. i 2025. godini.

Aktualno
Hrvatska
Politika