Hrvatska danas slavi Veliku Gospu. Tisuće hodočasnika u marijanskim svetištima
Ivo Cagalj/PIXSELL Hrvatska danas obilježava Veliku Gospu – blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koji okuplja desetke tisuća vjernika u marijanskim svetištima diljem zemlje. U Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu, Remetama, Vepricu i Voćinu već od ranog jutra traju misna slavlja i procesije.
Velika Gospa jedan je od najvećih marijanskih blagdana, a prema katoličkom vjerovanju Marija, majka Isusa Krista, na kraju svog života bila je dušom i tijelom uznesena na nebo. Ova vjerska istina proglašena je dogmom 1950. godine od pape Pija XII., a u Hrvatskoj se slavi s posebnom pobožnošću i bogatom tradicijom.
Najvjernija odvjetnica Hrvata
U hrvatskom vjerničkom i kulturnom identitetu Blažena Djevica Marija ima posebno mjesto. Stoljećima su je Hrvati zazivali kao kraljicu Hrvata i fidelissima advocata Croatiae – najvjerniju odvjetnicu Hrvata. Povijesno najstariji njezin lik na hrvatskom tlu, Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, potječe iz druge polovice 11. stoljeća. Pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina, koja je u jednom razdoblju bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja te crkve započela je u 9. stoljeću, a dovršio ju je hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. godine.
Pralik je 1892. godine otkrio fra Lujo Marun, utemeljitelj hrvatske arheologije, pronašavši dio kamene trojne pregrade s likom Gospe od Velikoga Zavjeta.
Danas je Blaženoj Djevici Mariji u Hrvatskoj posvećeno 1162 vjerska objekta i osam katedrala – u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču, na Krku i u Gospiću. Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju te bivša katedrala na Rabu, a Navještenju Blažene Djevice Marije bivša katedrala u Pićanu. Svetoj Mariji posvećena je i nekadašnja katedrala na Osoru.
Dugotrajna i neprekinuta marijanska tradicija tako povezuje hrvatsku vjerničku prošlost i sadašnjost, ostavljajući bogatu baštinu koja i danas oblikuje nacionalni identitet.
Hodočašće, molitva i zahvala
Za mnoge vjernike blagdan znači i hodočašće – pješačenje kilometrima, zajedničku molitvu i zahvalu. Osim vjerskog značaja, dan je i prigoda za obiteljska okupljanja, sajmove i kulturne priredbe u mnogim mjestima.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Budući da je Velika Gospa državni blagdan i neradni dan, očekuju se pojačane gužve na cestama prema svetištima. Policija provodi sigurnosne mjere, a HAK vozače upozorava na strpljenje i pridržavanje prometnih propisa.
Za vjernike, današnji dan je trenutak zahvale i povjerenja – kako često kažu, vrijeme kada se sve brige povjeravaju Gospi, a srce ispunjava mirom.
