Županije i gradovi prodavali su nekretnine ispod cijene

Utvrđena je razlika između ugovorenih i tržišnih cijena od čak dvije milijarde kuna
stan zgradaSanjin Strukić/PIXSELL

Od 2018. otkako Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine provjerava ugovore o kupoprodaji nekretnina u kojima je država kupac ili prodavatelj, utvrđena je razlika između ugovorenih i tržišnih cijena od čak dvije milijarde kuna, piše Jutarnji list a prenosi 01portal.

U ovome slučaju, pojašnjavaju u Ministarstvu, “država” se odnosi i na veće gradove i županije koji su obveznici Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i nadzora njihovih ugovora o kupoprodaji nekretnina od procjeniteljskih povjerenstava.

– Visoko procjeniteljsko povjerenstvo Ministarstva korigiralo je vrijednost procjene ovlaštenih vještaka u iznosu nešto većem od dvije milijarde kuna. Riječ je o četrdesetak procjembenih elaborata, i to za naručitelje raznih institucija, primjerice, županija, Grada Zagreba, velikih gradova i sudova. Procjene se, među ostalim, odnose na poslovne građevine, poslovne prostore, građevinska i poljoprivredna zemljišta, naveli su u Ministarstvu.

Jedno od pitanja koje se nameće iz podataka Ministarstva jest koji je bio motiv gradova, županija i drugih javnih institucija da u ugovorima iskazuju manje cijene od tržišnih, je li motiv, primjerice, smanjenje porezne obveze, pogodovanje privatnim kupcima ili prodavateljima, ili nešto treće?

– Iz pregleda procjembenih elaborata, od Visokog procjeniteljskog povjerenstva, proizlazi kako se procjene prema Poreznoj upravi nastoje prikazati sa smanjenom vrijednošću nekretnina, a kada se radi o prodaji nekretnina prema gradu ili državi, procjene se nastoje prikazati s povećanom vrijednošću nekretnina, ističu u Ministarstvu, ne ulazeći dodatno u motive unošenja cijena u ugovore manjih od tržišnih.

Država je, podsjetimo, 2018. donijela novi Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina kako bi, među ostalim, uvela reda u procjene vrijednosti stanova, kuća, zemljišta, poslovnih prostora i drugih nekretnina.

Prvi put je, kako je objasnio državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, na prošlotjednoj prezentaciji izvješća “Pregled tržišta nekretnina u 2021.”, propisano tko, kako i na temelju čega može odrediti tržišnu vrijednost nekretnina u Hrvatskoj, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Marjanović.

Aktualno
Hrvatska