Ukida se participacija građana u sufinanciranju obnove

Cilj izmjena i dopuna zakona o obnovu, koje bi prema predviđanjima ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata, trebao stupiti na snagu krajem listopada, oslobađanje je građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove.

Konstrukcijsku obnovu u stopostotnom iznosu osiguravala bi država i jedinice regionalne samouprave te građani ubuduće neće trebati participirati s 20 posto, istaknuo je Horvat na konferenciji za novinare u Banskim dvorima predstavljajući izmjene i dopune zakona. Njima se uvodi i jasni mehanizam predfinanciranja odnosno novčane pomoći kojom će se građanima i upraviteljima zgrada dati mogućnost da u proces konstrukcijske obnove krenu sami.

Novac će im tako biti isplaćen prema ispostavljenim računima, odnosno jednokratno nakon izvedene obnove, koja će se smatrati završenom po dostavljenom izvješću nadzornog inženjera. Kod višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada taj će se novac isplaćivati na račun obvezne pričuve, a za namjensko trošenje isplaćenih sredstava odgovornost će imati upravitelji zgrade.

– Ta će sredstva biti zaštićena od ovrhe. To je novac koji će upravitelji zgrada moći koristiti isključivo za proces obnove, rekao je Horvat.

Ukida se i zabrana raspolaganja vlastitom nekretninom, a briše se i stavka upisa tereta, odnosno hipoteke. U zakon se uvode i “europski pragovi jednostavne javne nabave”, odnosno današnji prag od 200 tisuća kuna (plus PDV), podiže se na 1,031 milijun kuna, a prag od 500 tisuća kuna (plus PDV) na 39,7 milijuna kuna, pri čemu će svaka katastarska čestica moći biti pojedinačni postupak jednostavne javne nabave. Uvodi se i gradnja stambeno-poslovnih i višestambenih zamjenskih zgrada na području na kojem je proglašena katastrofa, odnosno na prostoru Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije.

Rješava se i problem nelegaliziranih objekata koji su oštećeni u potresu te se pojednostavljuje postupak njihove obnove – Ministarstvo će izdavati odluku, koja će biti neupravni akt, kojim će naložiti obnovu tave zgrade Središnjem državnom uredu i Fondu za obnovu.

– Nakon toga će završno izvješće inženjera biti generator izdavanja upravnog akta koji će se zvati rješenje o obnovi i njime će građani moći legalizirati svoj objekt ili se upisati kao njegov vlasnik, objasnio je Horvat.

Izmjenama je predviđeno i jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana – građevinski inspektori donosit će rješenje o njihovom uklanjanju bez da za to trebaju pribaviti bilo kakvu suglasnost.