U prvih pet mjeseci umrlo 7000 umirovljenika više nego 2018.

Korona u prvom dijelu godine nije bila vodeći javnozdravstveni problem, no neovisno o tome zadržala se velika smrtnost starije populacije. Nakon što je protekle dvije godine dostignut rekord po broju umrlih umirovljenika, taj crni niz nastavljen je i u ovoj godini s jednako snažnim intenzitetom, piše Večernji list, a prenosi 01portal.

U prvih pet mjeseci ove godine umrlo je 22.611 korisnika mirovina – što je 136 umrlih osoba više nego u istom periodu prošle godine. Prije pet godina, smrtnost umirovljeničke populacije bila je za trećinu niža nego sada.

Primjerice, 2018. u istom je razdoblju umrlo oko 15 tisuća umirovljenika, što je oko 7 tisuća umrlih manje nego 2022. Hrvatska je, inače, pri dnu europske ljestvice po očekivanim godinama zdravog života, koje su za sada rođene generacije procijenjena na 60 godina za žene i 57 godina za muškarce. Usporedbe radi, u vodećoj Švedskoj ta je granica 73 godine.

– Velika smrtnost umirovljenika posljedica je korone, izolacije, smanjenih kontakata, ali presudan je i socio-ekonomski faktor, komentira Jasna Petrović, predsjednica umirovljeničkog sindikata kojoj je žao što se nadležne javne institucije nisu ozbiljnije pozabavile problemom smrtnosti starijih.

– Znatno je pao standard umirovljenika, mogućnost dodatnog izdvajanja za lijekove, voće i kvalitetnu hranu je bitno niža. Problem je i psihološke prirode, umirovljenici se ne posjećuju, ne druže, u izolaciji su i trpe svoju sudbinu, komentira Petrović.

Njezino je mišljenje da Hrvatska ima relativno dobro javno zdravstvo, ali je sustav okrenut prema koroni što ima za posljedicu porast oboljenja koja nisu na vrijeme otkrivena.

– Velik je broj umrlih jer im bolest nije na vrijeme dijagnosticirana i liječena, ta je činjenica u relevantnim međunarodnim istraživanja uočena i prije korone, a sad je još izraženija, kaže Petrović.

Korisnici starosnih mirovina kojima je ove godine prestala isplata mirovina zbog njihove smrti u prosjeku su bili 21 godinu u mirovini, a ona je iznosila oko 2700 kuna. Obiteljske su mirovine bile oko 2300 kuna, a nasljednici su ih dobivali oko 18 godina.

U lipnju je Hrvatska je imala 1,23 milijuna korisnika mirovina, što je čak osam tisuća manje nego u lipnju prošle godine. Velik pad broja korisnika mirovina prije svega je posljedica veće smrtnosti umirovljeničke populacije, budući da je priljev novih umirovljenika i dalje velik, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.