U Posjetiteljskom centru Crna roda obilježen Svjetski dan vlažnih staništa

U Posjetiteljskom centru Crna roda Osekovo obilježen je Svjetski dan vlažnih staništa. I ovoga je puta taj događaj, manifestacija “Budućnost na rubu močvare”, održan 2. veljače, na dan kada je 1971. godine potpisana Ramsarska konvencija te je stoga i naglašeno kako je Lonjsko polje jedno od pet takvog tipa u našoj zemlji.

Organizatori ove 22. manifestacije bili su Grad Popovača, Turistička zajednica Grada Popovače, kutinski Ogranak Matice hrvatske te Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, rekao je Damir Culjak, v.d. ravnatelja JU PP Lonjsko polje.

– Ovakva manifestacija važna je, prije svega, kako bi poslali poruku da su močvare važne i da je njihovo očuvanje važno. U zadnjih 50 godina 35% močvara je nestalo. One su devastirane, isušene, onečišćene, zagađene, znači, nestale su. Zbog svega toga važno je da pošaljemo poruku da su važne, da imaju niz benefita, posebice da su važne u borbi protiv klimatskih promjena, akumuliraju CO2, pročišćuju i akumuliraju vodu, a prije svega, s našeg aspekta zaštite prirode one su riznice bioraznolikosti, rekao je Culjak.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana vlažnih staništa je “Vrijeme je za restauraciju vlažnih staništa”, a odabrana je kako bi se podigla svijest javnosti o važnosti očuvanja, održivog korištenja i restauracije vlažnih staništa za zdravlje ljudi i opstanak cijelog planeta, naglasio je Danijel Springer, nacionalna kontakt točka za Ramsarsku konvenciju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

– Tema je izabrana jer se zaključilo kako je stanje s vlažnim staništima poprilično loše, gledajući globalno, te je vrijeme za restauraciju sad, odmah. Ovdje se radi o ponoru ugljika, izumiranju vrsta i staništa stoga je UN-ova konvencija zaključila da je stvar hitna. Naravno, mi u Hrvatskoj to pratimo, pa možemo reći i da smo u povoljnom stanju, povoljnijem od ostatka svijeta jer se restauracija kod nas obavlja već godinama, pojasnio je Danijel Springer.

Grad Popovača ponosan je na svoja naselja koja su naučila živjeti u suživotu s prirodom Lonjskog polja, potvrdio je zamjenik gradonačelnika i direktor gradske Turističke zajednice Lovro Miklaužić:

– Grad Popovača je unatrag 10-ak i više godina financijski podupirao sve projekte koji služe privođenju Lonjskog polja svrsi, a što je i vraćanje na one stare dane, na koje su ljudi iznimno ponosni. Iznimno se trudimo, nastojimo stanovništvo aktivirati, što kroz poljoprivredu, što kroz turizam kako bi imali gdje predstaviti svoje proizvode. Organiziramo stoga niz manifestacija kako bi promovirali te naše vrijednosti i rad naših ljudi.

U sklopu manifestacije održan je i prigodni program. Za glazbene izvedbe zaslužne su članice KUD-a Stružec, o ponudi i značaju parka govorile su djelatnice Javne ustanove, dok su članovi Matice Hrvatske – Ogranak Kutina s podružnicom u Popovači predstavili dva izdanja.

– U organizaciji ove manifestacije sudjelujemo od samoga početka i svake godine nešto pripremimo. Budući da smo Ogranak Matice Hrvatske čija je kulturna djelatnost najbitnija, odlučili smo predstaviti dvije zbirke pjesama izdane u prošloj godini a koje govore o selu, životu na selu, djeci, brdima, biljkama i životinjama. Prva predstavljena knjiga bila je ‘Kako nastaje pjesma’ autorice Kristine Kovačić iz Volodera, a druga ‘Male tajne polja i luga’ autora Ante Šestića, profesora u Tehničkoj školi Kutina, istaknula je Katarina Brkić, potpredsjednica Matice Hrvatske – Ogranak Kutina.

Manifestaciju je uz brojne uzvanike iz javnog života Kutine i Popovače te Sisačko-moslavačke županije podržala i saborska zastupnica Marijana Petir, koja je i ovoga puta iskazala ponos jer je odrasla upravo uz to područje.

– Lonjsko polje je Park prirode koji je potencijalni motiv razvoja turizma i opstanka ljudi na ovom području, ako se to na pametan način iskoristi. Izgradnja ovog Posjetiteljskog centra uz pomoć sredstava Fonda za regionalni razvoj, dakle, europskim sredstvima, ali i investicije koje se odvijaju kroz Fond za ruralni razvoj kako bi se unaprijedio život na selu, doprinose upravo toj težnji. To jedno kulturno nasljeđe koje imamo, uz ono prirodno i vrijedne moslavačke ljude, to je nešto s čim se mi možemo pohvaliti i što možemo pokazati, a što može biti jedan dobar primjer oglednog života na selu. Dakle, ova manifestacija ‘Budućnost na rubu močvare’ okrenula je jednu paradigmu jer je pokazala da čovjek itekako, ako se potrudi, zna živjeti u skladu s prirodom. Ja često ističem, ono što su me naučili kao malu djevojčicu, da jedino seljak zna živjeti s čovjekom, Bogom i prirodom i da jedino seljak zna da Bog oprašta svakome, čovjek ponekome, a priroda nikome. Kad uspostavimo tu ravnotežu, onda cijeli sustav funkcionira, rekla je Marijana Petir.

Okupljeni su posjetitelji ovom prigodom mogli uživati u ponudi Posjetiteljskog centra, razgledati prigodnu izložbu učenika Područne škole Osekovo te kušati moslavačke delicije.