U Hrvatskoj u dva desetljeća prijavljen nestanak 24.000 osoba
U dva desetljeća u Hrvatskoj je prijavljen nestanak 24.000 osoba, a najčešće je riječ o udaljenju iz obiteljskog doma ili bijegu maloljetnika iz odgojnih ustanova, piše Večernji list, a prenosi 01portal.
Udaljila se s adrese stanovanja, nestao tijekom plovidbe broda u Japanskom moru, nestao na Pacifiku…. Natuknice iza kojih se kriju ljudske sudbine i agonije brojnih obitelji stoje uz imena 94 osobe, čiji su profili objavljeni na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba (NENO).
Te 94 osobe nestale su doslovno bez traga samo u posljednjih 12 mjeseci, a MUP nestanke evidentira, bilo da su osobe čiji su podaci objavljeni na NENO-u nestale u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Od prošlogodišnje 94 nestale osobe 24 su djeca i mladi, a 67 su odrasle osobe.
NENO je javna baza podataka nestalih osoba, uspostavljena je prije desetak godina, a motiv da se uspostavi bila je potraga za nestalom Antonijom Bilić. Riječ je bila o jednoj od najvećih potraga u povijesti Hrvatske u kojoj su korišteni ogromni ljudski i tehnički resursi te je čak bilo isušeno i jedno jezero. Tijelo 17-godišnje Antonije Bilić nađeno je nakon godinu i pol potrage, a na koncu je utvrđeno da ju je ubio Dragan Paravinja, koji je zbog toga osuđen na 40 godina zatvora. Kako je potraga za njom bila opsežna i medijski jako praćena, nakon toga u MUP-u su došli na ideju da uspostave bazu podataka nestalih osoba.
I tako je nastao NENO u kojem su do danas objavljeni podaci o 2761 nestaloj osobi. U MUP-u kažu da je velik dio tih osoba kasnije nađen, ovako ili onako.
Prema podacima MUP-a, u zadnje 23 godine u Hrvatskoj je prijavljen nestanak 24.000 osoba, a najstarija prijava nestanka datira iz 1961. Nadalje, u MUP-u pojašnjavaju da se od ukupnog broja nestalih osoba koji su prijavljeni policiji i za kojima se u još traga, najviše njih, oko 70 posto, odnosi na osobe koje su nestale tijekom Domovinskog rata.
Konkretnije, kao nestali u Domovinskom ratu još se vodi 1700 osoba. Nakon toga, smatra se da su najčešći razlog nestanka bjegovi ili udaljenja iz obiteljskog doma, bjegovi ili udaljenja osoba koje su psihički bolesne ili dementne.
Kao nestale mogu se voditi i osobe nestale tijekom planinarenja, nestali na rijekama ili morima, zatim osobe koje su pobjegle ili su se udaljile iz odgojnih i zdravstveno-psihijatrijskih ustanova, osobe koje su nestale iz nepoznatog razloga te osobe koje su nestale jer su sklone avanturizmu ili skitnji, piše novinarka Večernjeg lista Ivana Jakelić.
