Prošla je 31 godina od početka rada prve hrvatske ratne bolnice u Topuskom

Zahvaljujući njoj počeo se razvijati vojni sanitet Republike Hrvatske

Dominik Grgurić/PIXSELL

U Muzeju Domovinskog rata na Turnju obilježena je 31. obljetnica početka rada ratne bolnice u Topuskom, prve ratne bolnice u Hrvatskoj u Domovinskom ratu, zahvaljujući kojoj se počeo razvijati vojni sanitet Republike Hrvatske.

Obljetnica je obilježena okruglim stolom na kojemu je istaknuto da je iz te bolnice organiziran prvi helikopterski prijevoz ranjenika iz okruženja tijekom Domovinskog rata.

Ratna bolnica u Topuskom s radom je počela 1. kolovoza 1991. u opkoljenom Topuskom koje je trpjelo napade brojčano i tehnički daleko nadmoćnijih neprijateljskih snaga. Glavninu njezina kadra činili su karlovački liječnici, medicinske sestre, tehničari i vozači saniteta.

– Da nije bilo njih, ne bi bilo mene, ustvrdio je hrvatski branitelj Miroslav Abramović, ranjen 1991., a njegove riječi potvrdio je i Franjo Družak, tadašnji zapovjednik policije u Topuskom, dodajući da je prisutnost zdravstvenog osoblja braniteljima pružala osjećaj sigurnosti.

– Topusko je branilo nekoliko stotina branitelja, a u ratnoj bolnici bilo je zbrinuto 439 bolesnika, od toga 286 branitelja, rekao je na skupu medicinski tehničar Hrvoje Dugi govoreći o doprinosu karlovačkog medicinskog osoblja u Domovinskom ratu.

Na početku su, ispričao je, samo su dobili poziv da dođu sanitetskim vozilima u karlovačku policijsku stanicu, gdje su zadužili uniforme i osobno naoružanje te su upućeni u Topusko.

– Na čelu te ekipe bio je danas pokojni doktor Nino Šikić. Krenuli smo u Topusko preko Pisarovine. Prelaskom mosta u Pokupskom prešli smo u rizičnu zonu. Tamo je bila učestala pucnjava, svjedoči Dugi i dodaje da su prvo organizirali bolnicu u hotelu “Toplica”, te da je ubrzo preseljena u sigurniji objekt “Blatne kupke”.

U Topuskom je tada bilo 350 do 400 branitelja, te oko 800 stanovnika, a broj medicinskih djelatnika ubrzo se povećavao dolaskom kadra iz Karlovca.

– Sve je stvarano u hodu, sa srcem i voljom. Ono što se događalo tih mjesec i pol dana u Topuskom neće se, srećom, ponoviti za čitavog našeg života, poručio je Družak.

– Do rata nisam bio niti siguran je li Topusko u Hrvatskoj ili u Bosni, otkrio je liječnik Bruno Škurla, također dio osoblja ratne bolnice, svjedočeći kako se odlazilo u nepoznato, a anesteziolog Josip Žunić ispričao je da je, prije rata, kanio nastaviti karijeru u Grazu.

Posebno je pohvalio protokol za primarno liječenje ranjenika koji se pokazao učinkovitim te se koristio u nastavku rata.

– Ono što smo radili bilo je ponekad na granici revolucije. Dvojici ranjenika sam tih dana dao po sedam litara infuzije u roku dva sata, prisjetio se Žunić na skupu o radu ratne bolnice u Topuskom 1991. godine.