NA DANAŠNJI DAN: Vinodolski zakonik, pravo glasa za žene, Gustav Klimt, Fran Bubanović, integrirani elektronski krug, Bob Marley, Zvonimir Rogoz

Vinodolski zakonik, najstariji cjeloviti hrvatski zakon – 1288.

Na hrvatskim povijesnim prostorima Vinodolski zakonik je najstariji cjelovito sačuvani spomenik običajnoga prava na hrvatskome jeziku, a u slavenskome svijetu od njega je starija samo Ruska pravda, napisana u protegu od XI. do XIII. stoljeća.

Ovaj pravni spis nema naslova, a prepisan je s izvornika početkom XVI. st. glagoljičnim kurzivom (izvornik je napisan 6. siječnja 1288. ustavnom glagoljicom, a tako su napisana i prva dva retka ovoga prijepisa) na 14 pergamentnih listova veličine 24,3×16,5 cm s inicijalima urešenim biljno-geometrijskim motivima i rubnim crtežima, a u XIX. st. uvezan je u kožu (prije restauriranja bio je uvezan u kartonske korice presvučene crnim platnom).

Vinodol se do 1225. godine teritorijalno nalazio u sastavu srednjovjekovne banovine Slavonije, a hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) darovao ga je iste godine zajedno s Modrušem Vidu II. Frankapanu (†1233.), krčkomu knezu. Između novih kmetova i novih feudalnih gospodara dolazilo je do sukoba i razmirica, pa se 6. siječnja 1288. sastalo povjerenstvo od 42 člana, predstavnika devet vinodolskih općina – Novoga Grada (danas Novi Vinodolski), Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika – i u pismenom obliku utvrdilo prava i dužnosti kmetova i feudalnih gospodara s opširno razrađenim kaznenim pravom i, u okviru njega, sustavom globa za pojedine prijestupe. U člancima 18, 27 i 56 donesene su i zakonske odredbe o pravima žena, o njihovoj osobnoj i moralnoj zaštiti.

Žene dobile pravo glasa u Velikoj Britaniji – 1918.

Kada je Britanija ušla u Prvi svjetski rat, Emmeline Pankhurst naložila je sufražetkinjama da obustave svoju militantnu kampanju i da u znak patriotizma na svaki način podrže vladu i njene poteze u ratu.

Doprinos žena u toku Prvog svjetskog rata učinio je da se javnost svim srcem založi za ostvarenje sufražetskog cilja, za pravo glasa za žene. Shodno tome, u veljači 1918. godine žene su konačno dobile pravo glasa.

Ovo se pravo, doduše, odnosilo samo na žene stare 30 i više godina. Iste godine, donesen je i ukaz kojim je ženama dozvoljeno da se kandidiraju za poslanice u Parlamentu, a 1928. godine starosna granica po kojoj su žene dobivale pravo glasa pomaknuta je na 21 godinu života, čime su u političkim pravima konačno u potpunosti izjednačene s muškarcima.

Gustav Klimt, slikar bečke secesije – 1918.

GustavKlimt austrijski slikar i grafičar umro je u Beču na današnji dan 1918. godine. Polazio Školu za primijenjenu umjetnost u Beču. Isprva pod utjecajem H. Makarta (freske na stropu kazališta u Rijeci, 1883).

Potkraj XIX. st., s razvojem bečke secesije, bio je njezin najistaknutiji predstavnik. Slikao je većinom portrete, alegorijsko-simbolične kompozicije i krajolike (Portret majke, 1898; Istina, 1899). God. 1903. napustio je secesiju i stvorio vlastito izvorno slikarstvo stroge stilizacije.

Pozadinu slike, odjevne predmete i detalje na senzualnim, naturalistički naslikanim figuralnim kompozicijama i portretima zasitio je bogatim, plošnim ornamentalnim uzorcima žestoka kolorita (Portret Emilije Flöge, 1902; Poljubac, 1911). Izrađivao je nacrte za odjeću i mozaike za palaču Stoclet u Bruxellesu.

Bob Marley, glazbenik – 1945.

Bob Marley (rođen Robert Nesta Marley, St. Ann , Jamajka, 6. veljače 1945. – Miami, SAD, 11. svibnja 1981.), reggae glazbenik. Jedini je reggae glazbenik koji je postigao status svjetske superzvijezde. Njegov otac Norman Marley bio je engleski vojnik iz Liverpoola.

Odrastao je u sirotinjskom dijelu Kingstona na Jamajci, gdje je otkrio glazbu crne Amerike zahvaljujući američkim radio postajama. Nasljeđe ropstva i svijest o afričkoj domovini uvijek se osjećala u njegovoj glazbi, čak i kad je osvojio slušateljstvo zapada.

Kad je u svibnju 1981. godine, Marley umro od raka na nožnom palcu (ozljeda prilikom igranja nogometa), svijet je izgubio zagovornika siromašnih i obespravljenih, kao i jednog od najboljih skladatelja njegove generacije. Bio je prva megazvijezda iz trećeg svijeta i učinio je mnogo na oživljavanju oslabljene političke svijesti mladih ljudi, a u nasljeđe je ostavio pjesme koje i danas nadahnjuju glazbenike širom svijeta. Bio je rastafarijanac, jedan od najvećih zagovornika pan-afrikanizma, i pjevao je o dokidanju represije.

Fran Bubanović, hrvatski kemičar – 1956.

Bubanović, Fran (Franjo), hrvatski kemičar (Sisak, 19. XI. 1883 – Zagreb, 6. II. 1956). Studirao u Zagrebu, bio asistent profesoru G. Janečeku, usavršavao se u Groningenu, Stockholmu (kod nobelovca S. Arrheniusa) i Beču.

Profesor kemije na novoosnovanome Medicinskom fakultetu u Zagrebu (od 1918), gdje je osnovao Zavod za medicinsku kemiju.

Zauzimao se za modernu nastavu kemije i eksperimentalni rad studenata. Razvio opsežnu znanstvenu i pedagošku djelatnost. Bavio se uglavnom fizikalnom kemijom (tekuće stanje, živa stanica, membrane), analitičkom kemijom i biokemijom. Pisac modernih sveučilišnih udžbenika u kojima je prvi u nas obuhvatio sveukupnu anorgansku i organsku kemiju te biokemiju.

Pisao i popularna djela iz kemije: Slike iz kemije (1917), Kemija živih bića (1918., 1950²), Iz moderne kemije (1929), Značaj kemije (1934), Zašto jedemo? (1948) i dr.

Jack Kilby je prijavio patent za prvi elektronički integrirani krug – 1959.

Integrirani sklop sastoji se od tanke pločice poluvodiča, najčešće silicija, u koji se dodaju primjese (bor, fosfor, arsen) i ostvaruju različite poluvodičke strukture, a one djeluju kao pojedine elektroničke komponente.

Tisuće je takvih komponenata integrirano i povezano u jednom integriranome sklopu. Tako npr. integrirani sklop vrlo visokoga stupnja integracije sadrži više od milijardu tranzistora i drugih elektroničkih komponenata. Integrirani sklop obavlja zadaće koje su nekoć obavljali sklopovi pojedinačnih komponenata, ali je u usporedbi s njima manjih dimenzija, jeftiniji u proizvodnji, brži i pouzdaniji u radu, a troši manje energije.

Prve integrirane sklopove patentirali su 1959., neovisno jedan o drugome, Amerikanci Jack Kilby i Robert Noyce. U 1960-ima razvijeni su prvi integrirani sklopovi za upravljanje raketama i satelitima. Primjena se proširila na džepne kalkulatore i elektroničke satove, elektronička računala, mobitele i dr.

Zvonimir Rogoz, glumac – 1988.

Rogoz, Zvonimir, hrvatski glumac i redatelj (Zagreb, 10. X. 1887 – Zagreb, 6. II. 1988). Glumiti je počeo u Beču u školi Wiener Theatera V. E. Frühmanna, a nastavio u Zagrebu 1908. kod Gj. Prejca. Nakon prvih nastupa u zagrebačkome HNK-u, glumio je u putujućoj družini P. Ćirića, HNK-u u Osijeku te u Varaždinu.

Osim glumačkih nastupa, Rogoz je djelovao kao redatelj inozemnih i hrvatskih tekstova te je na češki jezik preveo niz djela hrvatskih dramskih pisaca, a ulogama u 25 filmova stekao je veliku popularnost. Najpoznatija mu je uloga supruga u filmu Ekstaza G. Machatýja

U Zagreb se vratio 1951. te je glumio i režiraou zagrebačkome HNK-u, a potom je prešao u novoosnovano Dramsko kazalište »Gavella«, u kojem je ostvario niz uloga u domaćem i inozemnom repertoaru.

Glumio je i na Dubrovačkim ljetnim igrama i u Teatru &TD. Jedan je od rijetkih glumaca koji su uspješno nastupali na nekoliko jezika (na hrvatskom, slovenskom, češkom i slovačkom).

Objavio je knjigu uspomena Mojih prvih 100 godina (1986). Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1966.