NA DANAŠNJI DAN: Valera, Eisenhower, Strozzi, HNK Zagreb, Winnie-the-Pooh, Rommel, Crosby, Bernstein

Éamon de Valera, irski političar i državnik – 1882.

Éamon de Valera, rođen u New Yorku 14. listopada 1882., bio je irski političar i državnik. Sudionik najvažnijih događaja u Irskoj 20. stoljeća. Rodio se u SAD-u, od oca Kubanca i majke Irkinje po imenom George de Valero. Dolaskom u Irsku promijenio je ime u Éamon (irska inačica imena Edmund).

Tijekom Uskrsnog ustanka doživio je neku vrstu živčanog sloma, ali je to zatajeno. Za razliku od ostalih vođa, nije bio pogubljen jer je imao američko državljanstvo, a Britanci nisu željeli izgubiti potporu SAD-a u Prvom svjetskom ratu. Bio je član Sinn Feina, ali 1926. godine osniva novu stranku imenom Fianna Fail.

Iako je bio glavni akter u sklapanju Anglo-irskog sporazuma, tijekom Irskog građanskog rata vodio je protivnike Sporazuma. Bio je predsjednik irskog parlamenta, premijer od 1932. do 1959. a dužnost predsjednika obavljao je od 1959. pa sve do 1973. kada se u 91. godini povlači u političku mirovinu kao najstariji šef država u to vrijeme. Umire u 92. godini u staračkom domu.

Dwight D. Eisenhower, američki general, političar i predsjednik – 1890.

Dwight David Eisenhower, rođen u Denisonu 14. listopada 1890., bio je američki general, političar i predsjednik.

U Drugom svjetskom ratu bio je pomoćnik načelnika Generalštaba, a u lipnju 1942. imenovan je zapovjednikom američkih snaga u Europi. Rukovodio je invazijom saveznika na sjevernu Afriku, iskrcavanjem na Siciliju, invazijom Apeninskog poluotoka te invazijom na Normandiju, kao i operacijama na zapadu do sloma Trećeg Reicha.

Od kraja 1950. bio je zapovjednik snaga Sjeverno-atlantskog pakta (NATO), a 1952. i 1956. izabran je za predsjednika SAD-a. Napisao je memoare ‘Rat za oslobođenje Europe’ i ‘Od invazije do pobjede’.

Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj i prevoditelj – 1890.

Tito Strozzi, rođen u Zagrebu 14. listopada 1892., bio je hrvatski glumac, redatelj, pisac i prevoditelj. Filozofski fakultet i Akademiju za glumačku umjetnost i pjevanje studirao je u Beču. Od 1919. godine član je HNK, a glumio je u drami, komediji i opereti.

Njegove briljantne kreacije Krležinm junaka, klasičnih heroja i salonskih umjetnika drže se antologijskima, a režije obuhvaćaju najširi repertoar hrvatskih i stranih autora.

Bavio se i filmom improvizirajući klavirsku pratnju za nijeme filmove, a osniva i filmska poduzeća, te glumi u više filmova. Autor je niza proznih djela, eseja, osvrta u dnevnom tisku i kazališnih komada, a poznati su i njegovi prijevodi klasičnih djela svjetske dramske i druge literature. Istaknuo se pedagoškim radom i pokretanjem dječjih emisija na zagrebačkoj radiopostaji, a pokretao je i časopise (Rampa) i dramsku biblioteku (Scena). 1993. je utemeljena kazališna nagrada koja nosi njegovo ime, a dodjeljuje ju se za najbolje pojedinačno ostvarenje u zagrebačkom HNK-u u protekloj sezoni.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu – 1895.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu svečano je otvoreno dana 14. listopada 1895. Neobarokna zgrada HNK je remek-djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.

Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona, pred brojnim Zagrepčanima i gostiju iz svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana istoga dana u devetnaest sati, naslovljena Slava umjetnosti, bila je alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u čemu su nastupali prvaci Drame Opere i Baleta, a izvedena je i osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu središnja je i najstarija kazališna institucija u Hrvatskoj, u kojoj djeluju tri ansambla: operni, dramski i baletni.

Godišnje se izvede najmanje dvanaest premijera, što uz dvadesetak repriznih naslova rezultira s više od dvjesto dvadeset scenskih izvedbi po sezoni. Kao središnja nacionalna kuća Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu njeguje raznovrstan program te uz uprizorenja djela domaćih autora različitih stilova i razdoblja, izvodi i djela klasičnoga i suvremenog svjetskog repertoara.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu posljednjih se nekoliko godina pozicioniralo kao relevantna kazališna kuća u europskim i svjetskim okvirima te s tri stalna ansambla redovito gostuje na svjetskim pozornicama i ugošćuje strane produkcije na svojoj pozornici. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu uveliko doprinosi kulturnom životu metropole, razvijajući i privlačeći sve raznolikiju kazališnu publiku, što rezultira izvedbama koje su ponekad rasprodane mjesecima unaprijed. Već nekoliko sezona HNK u Zagrebu je i producent i/ili koproducent mnogih važnih međunarodnih projekata, poput Festivala svjetskoga kazališta, a ukorak s vremenom uspješno aplicira na europske fondove, ostvarujući na taj način brojne kulturne suradnje.

Winnie-the-Pooh – 1926.

Winnie-the-Pooh, također nazivana Medo Pooh, je izmišljeni medvjedić autora A. A. Milne. Na današnji dan 1926. godine izdana je prva knjiga Winnie-the-Pooh.

Milne je u knjigu uključio i pjesmu o medvjediću iz dječje knjige “Kad smo bili vrlo mladi” (1924) i mnoge druge iz “Sada imamo šest” (1927). Sve knjige ilustrirao je E.H. Shepard.

Crtice iz imena medvjedića su izbačene kada je kompanija Walt Disney adaptirala priče o Poohu u seriju sa značajkama Disney animacije koja je postala jedna od njegovih najuspješnijih adaptacija. Priče o Poohu su prevedene na mnoge jezike, uključujući i na latinski.

Erwin Rommel, njemački feldmaršal i vojskovođa – 1944.

Erwin Johannes Eugen Rommel bio je čuveni njemački vojskovođa. Jedan je od najcijenjenijih njemačkih feldmaršala u II. svjetskom ratu.

Zbog izvrsnih dostignuća u Africi dobio je nadimak Wüstenfuchs (Pustinjska lisica). Rommel se često spominje ne samo zbog iznimne vojničke vještine, nego i zbog viteštva prema suparnicima, budući da je bio jedan od njemačkih zapovjednika koji su odbili poslušati Kommandobefehl (Vrhovna zapovijed).

Također se pretpostavlja da je sudjelovao u uroti da se ubije Hitler, zbog čega je prije kraja rata bio prisiljen na samoubojstvo 14. listopada 1944.

Bing Crosby, američki pjevač i glumac – 1977.

Bing Crosby bio je američki pjevač i filmski glumac. Pravog imena – Harry Lillis Crosby Svjetsku popularnost stekao je u glazbenim filmovima ‘Carski valcer’, ‘Najveći pjevač Amerike’.

Oscarom je nagrađen za ulogu u filmu ‘Idući svojim putem’ 1944. godine. Tvorac je pjevačkog stila koji su kasnije preuzeli Frank Sinatra i Dean Martin.

Pjesmom ‘White Christmas’ srušio je sve rekorde u prodaji ploča. Umro je u Madridu 14. listopada 1977.

Leonard Bernstein, američki skladatelj, pijanist i dirigent – 1990.

Leonard Bernstein bio je američki skladatelj, pijanist i dirigent Dirigirao je gotovo svim velikim američkim orkestrima, a od 1958. do 1969. bio je dirigent Newyorške filharmonije.

Nastupao je i kao operni dirigent, te kao koncertni pijanist. Bernstein je skladao djela izrazito američkog značaja, protkana elemenitma jazza, posebice simfonije, koncerte, opere, balete, komornu i vokalnu glazbu, te nekoliko mjuzikla.

Svjetsku slavu stekao je mjuziklima ‘U grad!’ 1944. i ‘Priča sa zapadne strane’ 1957., a oba su snimljena i u filmskoj verziji. Bernstein je kompornirao i izvornu glazbu za filmove. Umro je u New Yorku 14. listopada 1990.