NA DANAŠNJI DAN: Treći carigradski sabor, Maria Curie, Albert Camus, boljševici , MoMA u New Yorku, Zagrebačke punktacije
Treći carigradski sabor – 680.
Treći carigradski sabor bio je ekumenski sabor Katoličke Crkve, Pravoslavne Crkve i nekih drugih kršćanskih zajednica, koji se od 680. do 681. održao u Konstantinopolu (Carigrad), tadašnjoj prijestolnici Bizantskog Carstva, na poziv cara Konstantina IV.
To je bio 6. ekumenski sabor. Svrha mu je bila okončanje spora oko monotelitske doktrine na kojoj su bili inzistirali Konstantinovi prethodnici Heraklije i Konstans II., nastojeći pomiriti halkedonsku s ne-halkedonskim Crkvama u istočnim provincijama Carstva. Takva su nastojanja, međutim, izazvala negodovanje kod Rimske Crkve. Na Saboru su i car i papa Agaton (koji je sudjelovao preko posrednika) i carigradski patrijarh Georgije I. o tom pitanju pronašli suglasje, te osudili monoenergizam i monotelitizam kao heretička učenja.[
Maria Curie, kemičarka – 1867.
Marie Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla. Rođena je u Poljskoj gdje je provela rane godine, no 1891., sa 24 godine odlazi studirati u Pariz.
Na Sveučilištu u Parizu (Sorbona) diplomirala (1893.), doktorirala (1903.) i radila kao prva profesorica od 1906. Iz velike mase uranijevog smolinca kemijskim putem izolirala je vrlo malenu količinu novoga kemijskog elementa radija, koji je milijun puta radioaktivniji od uranija (1898.). Otkrila je i istraživala radioaktivnost.
Drugi radioaktivni kemijski element koji je otkrila u čast njezinoj domovini nazvan je polonij. Dobila je Nobelovu nagradu za fiziku sa suprugom P. Curiejem i A. H. Becquerelom 1903., a 1911. Nobelovu nagradu za kemiju.
Bila je prva članica pariške Académie de médicine od 1922., prva ravnateljica Radijskog instituta u Parizu. Njezina mlađa kći Eva napisala je majčinu biografiju, a starija kći Irène Joliot-Curie dobila je Nobelovu nagradu za kemiju 1934.
U čast bračnomu paru Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora kiri, kemijski element kirij, radioaktivni mineral kirit, po Curie-Skłodowskoj nazvan je planetoid (7000 Curie) i radioaktivni mineral sklodovskit.
Albert Camus, književnik – 1913.
Albert Camus (Mondovi, 7. studenog 1913. – Villeblevin, 4. siječnja 1960.), francuski književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine.
Poznat je po svom karakterističnom stilu pisanja i tematikama svojih djela. Čitav njegov opus temelji se na ideji apsurda ljudske egzistencije.Modernog čovjeka naziva bludnim, ciničnim monstrumom, a kao suprotnost svijetu današnjice evocira antičku Grčku, koja je ˝u svemu znala naći pravu mjeru˝.
Iako je često vezan i uz egzistencijalizam, Camus je odbijao taj pridjev.
No, u drugu ruku, Camus u svom eseju Pobunjeni čovjek piše da se cijeli svoj život borio protiv filozofije nihilizma.
Njegova religioznost također je bila česta tema, a on je sam u jednoj od svojih knjiga napisao: Ne vjerujem u boga ˝i˝ nisam ateist.
Camus je preferirao da se na njega gledao kao na čovjeka i kao na mislioca, a ne kao na pripadnika neke škole ili ideologije. Ljudi su mu bili draži od ideja. U jednom intervjuu iz 1945., Camus je odbio bilo kakvu povezanost s ijednom ideologijom:
Boljševici peuzeli vlast u Rusiji – 1917.
Boljševičko vodstvo predvođeno Lenjinom iskoristilo je priliku: tijekom dvaju dramatičnih dana, 7. i 8. studenoga, odnosno po starome ruskom kalendaru 25. i 26. listopada (oktobra) boljševici su u Petrogradu brzom vojnom akcijom slomili otpor demokratske koalicijske vlade Aleksandra Kerenskog i revolucionarnim putem preuzeli vlast, iako nisu imali brojčanu prevlast u zemlji.
Muzej moderne umjetnosti u New Yorku – 1929.
Popularni MoMA (The Museum of Modern Art) za javnost je otvoren 7. studenog 1929. godine izložbom djela van Gogha, Gaugina, Serauta i Cezannea, kao prvi muzej moderne umjetnosti u SAD-u. Danas je to jedan od najutjecajnijih muzeja moderne umjetnosti u svijetu, s muzejskom kolekcijom koja predstavlja presjek moderne i svjetske umjetnosti, uključujući djela arhitekture, dizajna, crteže, slike, skulpture, fotografije, grafike, ilustrirane knjige, ali i filmove i elektroničke medije. Muzej se nalazi u centru Manhattana u New Yorku, gdje ga je smjestio Nelson Rockefeller, najutjecajniji predsjednik Muzeja (1939.-1958.).
Nastale Zagrebačke punktacije – 1932.
Hrvatska seljačka stranka i Samostalna demokratska stranka potpisale su 7. studenog 1932. godine dokument poznat pod nazivom Zagrebačke punktacije. U tom dokumentu Seljačko-demokratska koalicija u točkama, tj. punktima, izlaže osudu šestosiječanjske diktature i srpske hegemonije, zahtijeva federativno preuređenje države, ističe načelo demokracije, narodni suverenitet i narod kao jedini izvor vlasti te seljaštvo kao temelj organizacije života.
Zbog ove rezolucije i njenog tumačenja stranim novinarima uhićen je 31. siječnja 1933. godine Vladko Maček, vođa Hrvatske seljačke stranke, te je zbog “razbijanja države” 29. travnja 1933. godine na tri godine strogog zatvora u Srijemskoj Mitrovici; iz zatvora je ipak pušten potkraj 1934. godine. Za njegovog tamnovanja, Hrvatsku seljačku stranku je predvodio Ante Trumbić – koji je bio sastavljač teksta Zagrebačkih punktacija.
Po uzoru na Zagrebačke punktacije narednih su mjeseci bile donesene Ljubljanske i Sarajevske punktacije te Novosadska rezolucija.
