NA DANAŠNJI DAN: The Beatles, ukinuti templari, Goethe, Josip Manolić, Arapska liga, The Beatles, Rudolf Matz, Potres u Zagrebu
Papa Klement V. ukinuo templare – 1312.
Dana 22. ožujka 1312. godine papa Klement V. ukinuo je francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Kristova groba.
Templari je viteški red utemeljen u Jeruzalemu 1119. Svrha je reda bila čuvanje svetih mjesta u Palestini i zaštita kršćanskih hodočasnika. Kršćanski viteški red jeruzalemskoga hrama, sa sjedištem u Jeruzalemu (od 1991) i glavnim tajništvom u Kölnu; ima oko 5000 članova u više od 30 priorija.
Značenje templara, sporni proces čija pozadina (osobito mnoga smaknuća) nije dovoljno istražena, sumnjičenja zbog gnostičko-ezoteričnih naučavanja, utjecali su na širenje mnogih mističkih spekulacija (Sveti gral, Zavjetna škrinja, graditeljske tajne, prokletstvo broja 13, datum smrti velikoga meštra) koje su dovele do nastajanja novih (kvazireligijskih) zajednica utemeljenih na tobožnjim templarskim tradicijama: u XVIII. st. javilo se slobodnozidarsko templarstvo (u Francuskoj Ordre du Temple, u Engleskoj Knights Templars, u Njemačkoj Strikte Observanz), a u XIX. i XX. st. u okružju okultizma, kao nositelji »starih znanja«, osnivaju se okultno-ezoterični templarski redovi, među kojima je najpoznatiji Ordo templi Orientis iz 1901.
Johann Wolfgang von Goethe, njemački književnik – 1832.
Najveći i najsvestraniji njemački književnik i mislilac umro je na današnji dan 1832. godine.
Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.
Johann Wolfgang von Goethe
Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti.
Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom “Patnje mladog Werthera”, jer je u tom djelu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma.
Josip Manolić, političar – 1920.
Manolić, Josip, hrvatski političar (Kalinovac, 22. III. 1920). Završio je Pravni fakultet u Zagrebu. Omladinski i sindikalni dužnosnik bio je od 1938., član KP Jugoslavije od 1939. U antifašističkom je ratu bio od 1941., kao organizacijski sekretar PK Saveza komunističke omladine Jugoslavije za Hrvatsku, s vodstvom kojega je smijenjen nakon smjenjivanja A. Hebranga s dužnosti sekretara CK KP Hrvatske.
Josip Manolić
Nakon rata bio je u unutrašnjim poslovima. Smijenjen je 1946. s dužnosti načelnika Ozne u Bjelovaru, 1948–60. bio je načelnik u hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova, u službi izvršenja kaznenih sankcija, zatim 1960–65. načelnik Sekretarijata unutrašnjih poslova grada Zagreba. God. 1965. i 1969. bio je izabran za zastupnika u Saboru SR Hrvatske (bio je predsjednik Zakonodavno–pravne komisije i član Ustavne komisije Sabora). Nakon 21. sjednice Predsjedništva SK Jugoslavije u Karađorđevu 1971. bio je uklonjen s položaja i isključen iz političkog života.
Godine 1989. bio je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i prvi predsjednik njezina Izvršnog odbora, potom 1990–93. potpredsjednik HDZ-a. Na izborima 1990. i 1992. bio je izabran za zastupnika u Saboru RH. Bio je potpredsjednik Predsjedništva RH (1990), predsjednik Vlade RH (1990–91), predsjednik Kriznoga stožera RH, te predstojnik Ureda za zaštitu ustavnoga poretka (1991–93). Sudjelovao je u stvaranju HV-a (pričuvni je general pukovnik). God. 1993. bio je imenovan u Županijski dom Sabora i izabran za predsjednika Doma. Godine 1994. razišao se s HDZ-om i osnovao stranku Hrvatski nezavisni demokrati, kojoj je bio potpredsjednik i predsjednik. Objavio je autobiografsku knjigu Politika i domovina: moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku (2015).
Egipat, Irak, Jordan, Libanon i Sirija osnovali Arapsku ligu – 1945.
Dana 22. ožujka 1945. Egipat, Irak, Jordan, Libanon i Sirija osnovali su Arapsku ligu u Kairu.
Arapska liga, regionalna organizacija arapskih zemalja, osnovana je s ciljem zbližavanja zemalja članica i poticanja suradnje među njima.
Danas broji 22 zemlje članice: Egipat, Sirija, Jordan, Libanon, Irak, Saudijska Arabija, Jemen, Somalija, Alžir, Libija, Džibuti, Tunis, Oman, Maroko, Katar, Mauretanija, Kuvajt, Sudan, Palestinska Samouprava, Ujedinjeni Arapski Emirati, Komori i Bahrein tj. sve zemlje u kojima žive Arapi.
Debitantski album britanskog rock benda The Beatles “Please Please Me” izašao je 22. ožujka 1963. godine u Velikoj Britaniji
Please Please Me je prvi studijski album grupe The Beatles izdan u ožujku 1963. godine, ponajprije da bi se kapitalizirao uspjeh njihovih singlova Please Please Me i “Love Me Do” koji su dospjeli na drugo, odnosno sedamnaesto mjesto britanske top ljestvice singlova.
Od četrnaest pjesama na albumu, osam je napisao autorski tandem Lennon/McCartney, rani dokaz tvrdnje časopisa Rolling Stone da su Beatlesi samodostatni rock bend (sami pišu pjesme i sviraju instrumente). To je, za to vrijeme, bilo prilično neuobičajeno, jer je većina tadašnjih rock bandova obrađivala pjesme drugih izvođača. Album se prvobitno trebao zvati “Off the Beatles” no nakon golemog uspjeha singla “Please, Please Me”, za naziv albuma je izabran naziv tog singla.
Rudolf Matz, hrvatski skladatelj – 1988.
Dana 22. ožujka 1988. u Zagrebu je umro Rudolf Matz, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog. Bio je jedan od najaktivnijih pokretača glazbenoga života u Zagrebu, ostvario je iznimno opsežan opus, posebno u područjima komorne glazbe, osnovao je i vodio više glazbenih društava, orkestara i zborova, a utemeljio je i udruženje glazbenih pedagoga Hrvatske i bio njegov predsjednik.
U skladanju je kombinirao nacionalni smjer i impresionizam, a u kasnijem razdoblju djelomice i suvremene stilove. U mladosti je bio reprezentativac u atletici, član zagrebačkog HAŠK-a. Bio je višestruki državni prvak i rekorder na 100, 200 i 400 metara, te u štafeti 4 puta 100 metara. Rudolf Matz bio je oženjen za Margaritu Matz – hrvatsku čembalisticu i pijanisticu, inače prvu profesoricu glasovira hrvatske skladateljice Ivane Lang. Posebno su važna njegova ostvarenja na području instruktivne literature, za glasovir, solfeggio i posebice violončelo, gdje se izdanjima posljednjega područja već niz godina koriste kao literaturom u cijelom svijetu.
Potres u Zagrebu – 2020.
Potres u Zagrebu 2020. jačine 5,5 stupnjeva po Richteru dogodio se u Zagrebu, u nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6:24 sati.Euromediteranski seizmološki centar javio je da se epicentar nalazio 7 kilometra sjeverno od središta Zagreba (Markuševec), na dubini od 10 km.
Sanjin Strukić/PIXSELL
U 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. Treće jače podrhtavanje tla zabilježeno je u 7:41 sati, jačine 3,7 po Richteru.[5] U nešto više od 24 sata nakon prvog potresa, na području grada Zagreba zabilježeno je 57 dodatnih potresa, a prema podacima Seizmološke službe i Euromediteranskog seizmološkog centra najjači je bio magnitude 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a najslabiji 2,0. Seizmološka služba objavila je da je do 14. travnja zabilježeno oko 145 potresa koje su osjetili građani, magnitude iznad 1,3 stupnja po Richterovoj ljestvici. Seizmografi su zabilježili još oko 850 potresa magnituda manjih od 1,3 stupnja.
U povijesnom središtu grada zabilježene su veće materijalne štete, oštećen je i vrh južnog tornja Zagrebačke katedrale. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić proglasio je 23. ožujka 2020. prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom na području Grada Zagreba.
Bio je to treći najjači potres u Zagrebu nakon Velikog potresa 1880. godine. Potres se dogodio u doba pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, stoga su predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković pozvali građane na pridržavanje protuepidemijskih mjera i uputa Stožera civilne zaštite.
U Zagrebu je u potresima ozlijeđeno ukupno 27 ljudi, dok je jedna osoba umrla od zadobivenih ozljeda.
