NA DANAŠNJI DAN: Sveti Ivan od Križa, Nostradamus, Hanibal Lucić, Južni pol, Miroslav Kraljević, Daytonski sporazum, Đuro Pulitika

Prvi čovjek koji je došao do Južnog pola, 14. prosinca 1911. godine, bio je Norvežanin Roald Amundsen sa svojim timom
2020-12-14-dndd

Sveti Ivan od Križa

Sveti Ivan od Križa (špa.: San Juan de la Cruz; Fontiveros, Španjolska, 24. lipnja 1542. – Ubeda, Španjolska, 14. prosinca 1591.), katolički svetac, crkveni naučitelj, pisac, katolički mistik, redovnik karmelićanin, obnovitelj karmelićanskog reda.

Rođen je u siromašnoj španjolskoj obitelji. Od djetinjstva, nastojao je naći posao, kako bi pomogao u uzdržavanju obitelji. Nakon mnogo raznih poslova, uspjeh i zadovoljstvo nalazi u dvorenju bolesnika u bolnici, u kojoj usput i studira humanističke znanosti kod isusovaca od 1559. do 1563. U vremenu odabira životnog poziva, odlazi u samostan Karmel i postaje poniznim novakom. Zahvaljujući velikoj inteligenciji i željom za istinom postaje nadstojnikom studenata. Predavao je biblijske studije na sveučilištu “Colegio de San Andrés” u Salamanci.

Ubrzo postaje nezadovoljan životom u Karmelu zbog slabe stege i nedovoljne pokore te zaželi otići u kartuzijanski samostan. Tu mu želju poremeti susret 1567. sa svetom Terezijom Avilskom, koja ga je pridobila za svoju obnovu započetu 1562. godine sa Samostanom sv. Josipa u Avili, a u tom trenutku nastavljala sa drugim samostanom u Medini del Campo. Željela je za svoju obnovu imati podršku i muške grane Karmelskog Reda, te je Ivan od Križa postao prvi karmelićanin terezijanske obnove u zabitom mjestašcu Duruelo u studenom 1568. Od braće koja ga nisu razumjela mnogo je pretrpio jer su smatrali, da on unosi razdor u Red. Devet mjeseci provodi u samostanskoj samici u Toledu, a sve to podnosi strpljivo. U tamnici je spjevao većinu od svojih najljepših stihova. Uspio je pobjeći 15. kolovoza 1578. Zahvaljujući patnjama i ustrajnosti, karmelićanska reforma je ipak pobijedila. Godine 1580. papa Grgur XIII. odobrio je osnutak bosonogih karmelićana. Zajedno sa sv. Terezijom Avilskom osnivao je karmelićanske samostane. Umro je u 49-oj godini od čega je 28 godina proveo u Karmelu. Njegova književna djela prvi put su objavljena 1618. Papa Benedikt XIII. proglasio ga je svecem 1726. Papa Pio XI. proglasio ga je crkvenim naučiteljem 1926. Spomendan mu je 14. prosinca. Engleska Crkva naziva ga “Učiteljem vjere”.

Nostradamus, francuski liječnik i prorok – 1503.

Dana 14. prosinca 1503. godine pod imenom Michel de Nostredame rođen je Nostradamus, liječnik, kozmetičar, mešetar i prorok. Naslov de Notredame upućuje, čini se, na obiteljsku mjesnu župu, a ime Nostradamus skovano je u kasnijim godinama. Njegova knjiga Proročanstva izdana je u milijune primjeraka i danas je najpoznatija knjiga proročanstava ikad tiskana. Prorčanstva je pisao u stihovima. Stihovi su pisani zagonetnim, dvosmislenim stilom upotrebom francuskih, provansalskih, talijanskih, grčkih i latinskih riječi. To je činio s razlogom jer postojala je opasnost da ga proglase vještcem, a također je želio da neupućenima tajne proročanstva ostanu nepoznate.

Hanibal Lucić, hrvatski renesansni pjesnik i dramatik – 1553.

Dana 14. prosinca 1553. u Veneciji je umro Hanibal Lucić, jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske pjesničke renesanse.

Lucićeva drama Robinja nije prva hrvatska svjetovna drama, ali zato je donedavno bila prvo takvo poznato djelo.

Ispjevana je u tri čina (skazanja) u dvostruko rimovanim dvanaestercima, a posvećena je Francisku Paladiniću.

Miroslav Kraljević, slikar – 1885.

Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar, rodom iz Požege.

Slikarstvo je studirao u Beču i Münchenu, gdje u klasi Huga Habermanna susreće Josipa Račića i Vladimira Becića.

Njih će se trojica udaljiti od tada dominantnog akademizma i utemeljiti moderno slikarstvo u Hrvatskoj, a Kraljević se približava impresionizmu i odlazi u Pariz kako bi se bolje upoznao s francuskim slikarstvom toga doba. Među najpoznatijim su mu djelima Djevojčica s lutkom, Autoportret s lulom, Mali autoportret s paletom, Bonvivant, Park Luxembourg te Veliki ženski akt.

Umire u 28. godini života od tuberkuloze.

Miroslav Kraljević se svojim opusom ne može eficijentno svrstati u umjetnike koji su slijedili određeni stil. U Kraljevića susrećemo kako impresionističke, tako i ekspresionističke elemente kojima je umjetnik dao osobni karakter. U svome repertoaru slika portret, akt, pejzaž, mrtvu prirodu, pri čemu slikajući portret postiže svoj autentični likovni izraz. Koristi se ponekad Cezanneovim metodama.

Osvojanje Južnog pola – 1911.

Prvi čovjek koji je došao do Južnog pola bio je Norvežanin Roald Amundsen sa svojim timom. Do Južnog pola stigli su 14. prosinca 1911. godine. Amundsenov glavni rival, Britanac Robert Falcon Scott, do Južnog je pola stigao mjesec dana kasnije. Na povratku su Scott i cijela njegova ekspedicija umrli od gladi i ekstremne hladnoće.

Amundsen je pripremao ekspediciju želeći biti prva osoba koja će stići na Sjeverni pol, ali mijenja planove čuvši kako je u međuvremenu Robert Edwin Peary već to napravio. Prekida pripreme za osvajanje Sjevernog pola i sa brodom Fram upućuje se ka Južnom polu. Znao je za želju Roberta Falcona Scotta, britanskog oficira da dođe do Južnog pola kao prva osoba. Pripremio se je za put, ali namjere nije otkrio engleskoj niti norveškoj. Isplovio je iz Norveške prema jugu 3. lipnja 1910. Na protugalskom otoku Madeira je Amundsen obavijestio posadu da putuju na Antartik i poslao telegram Scottu. Šalje mu telegram da će on pokušati doći do južnog pola i tada počinje natjecanje između njih dvojice i njihovih posada, za ostvarenjem ovoga čina.

Amundsenov brod je pristao na Antarktik, 14. siječnja 1911. gdje pravi logor Framheim koji je bio 111 km bliže polu nego Scottov. Ipak trasa kojom je Scott mislio ići ka Južnom polu bila je bolje istražena jer se koristio opisima Ernest Shackletonovim prijašnjih putovanja. Amundsenova zadatak je bio naći jednu novu stazu kroz Transantartička brda. Njegova posada je tijekom nekoliko mjeseci priprema, pripremila dovoljno namirnica za putovanje i poboljšala svoju opremu. Prvi pokušaj dolaska do južna pola započeo je 8. rujna 1911. Zajedno sa tri člana (Hjalmar Johansen, Kristian Prestrud, Jørgen Stubberud) zbog ekstremnih temperatura vratio se u kamp, nakon čega je došlo do sukoba među posadom. Drugi pokušaj ekipe koju su sačinjavali Amundsen i njegova četvorica pomoćnika (Olav Bjaaland, Helmer Hanssen, Sverre Hassel, Oscar Wisting), započinje 20. listopada 1911. saonicama koje su psi vukli. Put su započeli sa četiri saonice i 52 psa.

Na Južni pol su došli 14. prosinca 1911. Na polu su došli sa 16 pasa. Osnovali su kamp “Polheim”. Pri povratku na polu su ostavili mali šator i pismo kao dokaz uspjeha u slučaju da se ne vrate u kamp “Framheim”. U “Framheim” su stigli 25. siječnja 1912. Javno su obznanili svoj uspjeh 7. ožujka 1912. pri dolasku u grad Hobart u Australiji. Na pol su stigli pet tjedana prije Scotta. Scott je umro pri povratku.

Službeno potpisan Daytonski sporazum – 1995.

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995.

Konferencija se održala od 1. do 21. studenoga 1995. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbija i Crna Gora, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je što je njime okončan rat.[1] Francuska je čuvar originala Daytonskog sporazuma.

U BiH, Daytonski sporazum nikada nije službeno preveden niti je ratificiran u parlamentu. Nikad nije objavljen u Službenom glasniku BiH. Potpisan je bez znanja građana BiH. Legalno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine koje je po važećem Ustavu Države jedino imalo pravo donijeti „Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma nikada nije donijelo takvu Odluku, a to nije učinila ni Parlamentarna skupština Republike Bosne i Hercegovine. Ovlašteni tumač još uvijek je Ured visokoga predstavnika (OHR), a jer je ured pred gašenjem, došlo je u pitanje funkcioniranje institucija.

Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Daytonskog sporazuma. Sastavni dio tog dokumenta je i ustav temeljem kojeg funkcionira današnja Bosna i Hercegovina.

Đuro Pulitika, slikar – 1922.

Đuro Pulitika (Bosanka, selo iznad Dubrovnika, 26. siječnja 1922. – Dubrovnik 14. prosinca 2006.), hrvatski slikar. U slikarstvo ga uvodi Kosta Strajnić.

Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali je napušta i vraća se u rodni Dubrovnik, kojemu slikarski ostaje vjeran cijeli život. Zajedno s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem čini poznati dubrovački slikarski trio.

Osamdesetih godina 20. stoljeća u velikim krajolicima žarkoga kolorizma postiže monumentalnost izraza. Čest su mu motiv i plošni akti.

Aktualno
Hrvatska
Zanimljivosti