NA DANAŠNJI DAN: Stoker, Sufflay, Dončević, x-zrake, Louvre, pomorska blokada Hrvatske, Dan zdrave hrane i kuhanja

Bram Stoker, književnik, autor Drakule – 1847.

Stoker Abraham, irski književnik (Dublin, 8. XI. 1847 – London, 20. IV. 1912). Studirao matematiku; napustio državnu službu i 1878. preselio se u London, gdje je 27 godina bio osobni tajnik svojemu idolu, glumcu H. Irvingu. Od 1871. pisao je kritike i novinske članke za Dublin Evening Mail.

Svojim fantastičnim romanom Drakula (Dracula, 1897) ostvario je vrlo utjecajno novije djelo o vampirizmu. Ondašnja kritika nije prepoznala vrijednost toga romana te je zamela trag i piscu i njegovu junaku, dok je potonja filmska produkcija pretvorila egzotičnog i erotičnoga transilvanskoga grofa-vampira u stereotipna protagonista filmova strave.

Međutim, postkolonijalna kritika vidi vezu između kolonijalizma i vampirizma kao njegove metafore, a neki izdanci feminističke kritike (osobito tzv. queer kritika) ukazuju na svu složenost rodnih odnosa i na vampirizam kao metaforu prekoračenja patrijarhalno determinirane rodnosti. Ostala Stokerova djela danas su uglavnom zaboravljena.

Milan pl. Sufflay – 1879.

Rodio se 8.XI.1879. u Lepoglavi, a umro 19. veljače 1931. u Zagrebu od posljedica policijskog atentata.

Osnovnu je školu završio u Lepoglavi, a gimnaziju i filozofiju u Zagrebu.

Radi u bečkom ˝Institutu za povijesna istraživanja˝, te u budimpeštanskom ˝Narodnom muzeju˝.

Od 1908. do 1918. predaje na zagrebačkom sveučilištu pomoćne povijesne znanosti.

U tom razdoblju bavi se temama iz srednjevjekovne hrvatske povijesti, priređuje kritička izdanja srednjevjekovnih isprava, a objavljuje i zbirke isprava za povijest Albanije, te će se svojim sljedećim radovima afirmirati kao vodeći europski albanolog prve trećine 20.st.

Atentat na njega organizirali su velikosrpski krugovi zbog njegovih pravaških političkih opredjeljenja.

Ivan Dončević, književnik – 1909.

Ivan Dončević (Velika Trnava, 8. studenog 1909. – Zagreb, 14. ožujka 1982.)[1] bio je hrvatski pjesnik, prozaik, dramski pisac, novinar, urednik i nakladnik.

Dončević se školovao u Velikim Zdencima, Dragancu kraj Čazme, Bjelovaru, Požegi i Zagrebu.

Upisao je i studij agronomije, ali ga nikada nije završio. Istodobno sa upisom na fakultet počeo je pisati i pjesme.

Pjesma Himna prvi je Dončevićev objavljeni rad, a najznačajnije djelo je roman Mirotvorci u kojem realistično prikazuju provincijski život uoči Drugoga svjetskog rata.

Bio je glavni urednik časopisa Republika i član JAZU.

Otkrivene x-zrake – 1895.

Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka koje je privremeno nazvao X-zrake, koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu

Njemački fizičar Wilhelm Röntgen eksperimentirao s različitim električnim uređajima, dovodeći ih pod napon i gledajući kakve će zrake proizvesti. Pri jednom od eksperimenata u zamračenoj sobi primijetio je svjetlucanje barij-platinocijanida. Zaključio je da su ga izazvale neke do tada nepoznate zrake.

Röntgen je, poput brojnih fizičara, ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razrijeđenim plinovima u vakuumskim cijevima.

U pripremi eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio svjetlucanje na stolu kad god bi uključio visoki napon. Kako se to u ponovljenim pokušajima ponavljalo shvatio da svjetlucanje dolazi od barijevog platinocijanida.

Röntgen je umro 1923. od raka. Vjeruje se da rak nije bio posljedica njegova rada s ionizirajućom radijacijom, jer je u tim istraživanjima proveo samo kratko vrijeme, a bio je jedan od rijetkih pionira istraživanja radioaktivnosti koji je redovito koristio olovnu zaštitu.

Otvoren Louvre – 1793.

Dana 8. studenog 1793. godine otvoren je pariški muzej Louvre, jedan od najvećih svjetskih muzeja. Louvre se nalazi u središtu Pariza, u okviru nekadašnje kraljevske palače, i najposjećeniji je muzej na svijetu. Zbog tehničkih problema muzej je bio zatvoren dvije godine kasnije, no ponovno je otvorio svoja vrata 1801. godine.

Muzejska zbirka temelji se na kraljevskoj umjetničkoj zbirki, koju je počeo sakupljati Franjo I., a znatno je povećana za Luja XIII. i Luja XIV. Kada je Luj XIV. preselio 1682. kraljevsku rezidenciju u tada izgrađeni dvorac Versailles, ostavio je u Louvreu dio kolekcije. Vlada Revolucije pretvorila ga je 1793. u muzej, te u nj prenijela umjetnine iz feudalnih dvoraca, palača, crkava i samostana. Od XIX. st. popunjavao se darovima, otkrićima francuskih arheoloških misija i kupnjom. Djela izrađena nakon 1848. premještena su 1986. u tada otvoreni Muzej Orsay.

Fundus Louvrea, koji sadrži neke od najznamenitijih svjetskih artefakata i umjetničkih ostvarenja, podijeljen je u osam cjelina, zbirke s egipatskim (Pisar iz Sakkare, faijumski portreti), bliskoistočnim (posebno bogate djelima iz Mezopotamije, Hamurabijev zakonik), starogrčkim (Nika sa Samotrake, Miloska Venera), islamskim, etrurskim i rimskim starinama (skulpture, mozaici, bronce, nakit, keramika), zbirka s djelima primijenjene umjetnosti, većinom iz kraljevske kolekcije (minijature, keramika, tapiserije, nakit, namještaj) te neprocjenjive zbirke kiparstva i slikarstva, grafike i crteža (braća Limbourg, Rembrandt, Rubens, Holbein ml.), od kojih se posebno ističu one francuskoga slikarstva (Poussin, Watteau, Ingres, Delacroix, Géricault) i talijanske renesanse (Giotto, Michelangelo, Ghirlandaio, Arcimboldo), s najglasovitijim muzejskim izloškom Mona Lisom Leonarda da Vincija.

JRM sprovela pomorsku blokadu Hrvatske – 1991.

Uslijedila je nakon druge blokade u kojoj su iz JRM blokirali hrvatsku obalu, luke i otoke na području srednjeg i dijela južnog Jadrana. U drugoj su blokadi proširili blokadu na većinu hrvatskih luka.

U ovoj blokadi isu bili otoci Lastovo, Mljet, Vis i luka Pula, da bi JRM zaštitila svoje povlačenje sa sjevera. Do kraja je studenog 1991. JRM izvukla oštećene ratne brodove s otoka Visa prema lukama baziranja u Crnoj Gori.

Kao i kod prve blokade, jer su hrvatske snage bile odsječene od Visa, morale su se više usredotočiti na sukobe u pomorskim kanalima i obraniti primorske gradova. Zbog toga na Visu nije bilo znatnijih sukoba.

Europski dan zdrave hrane i kuhanja

Zemlje članice Europske unije obilježavaju 8. studenog Europski dan zdrave hrane i kuhanja organiziran u cilju promicanja zdravih prehrambenih navika među djecom s obzirom na to da je sve više djece u Europi pretilo. Dječja pretilost iznimno je zabrinjavajuć problem, osobito kad je riječ o gotovo 22 milijuna djece u EU koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo, a njihov broj svake se godine povećava za 400.000.