NA DANAŠNJI DAN: Seljačka buna, Antun Korlević, legalizacija pobačaja, Ranko Marinković, William Butler Yeats, Paul Jackson Pollock

Seljačka buna – 1573.

Dana 28. siječnja 1573. izbila je Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca. Nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat, izbila je na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora plemića Franje Tahija.

Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice.

Cilj bune nije bio samo rušenje nepravednog feudalnog poretka, već i ukidanje vladavine plemstva i stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu. Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvaćala 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije. No, nakon početnih uspjeha, feudalna vojska je ubrzo slomila bunu. Matija Gubec je zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je pogubljen na Trgu svetog Marka 15. veljače 1573. godine.

Paul Jackson Pollock, slikar – 1912.

Paul Jackson Pollock (Cody, 28. siječnja 1912. – Springs, 11. kolovoza 1956.), američki slikar. Rodio se 28. siječnja 1912. na ranču Watkins u gradiću Cody, na sjeverozapadu države Wyoming, kao najmlađi od petorice sinova farmera LeRova McLurea Pollocka i kućanice Stelle May.

Dok su se u potrazi za boljim životom selili u Arizonu i Californiju, majka se nadala kako joj sinovi neće završiti kao priprosti farmeri poput njenog muža. U početku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz. Figura i predmet postaju ishodište slikarskog doživljaja, ali su transponirani u arabesku znakova i simbola.

Izvršio je jak utjecaj na suvremeno slikarstvo i izvan SAD-a. Kako mu je popularnost rasla, to je više pio, kao i Jack Kerouac. U posljednoj fazi svog rada na platno kaplje boje kistovima, a ne slika u pravom smislu te riječi, pa je dobio nadimak “Jack Kapatelj”. Poginuo je u 44. godini kada se autom zabio u drvo.

Antun Korlević, hrvatski biolog – 1915.

Dana 28. siječnja 1915. umro je Antun Korlević, hrvatski biolog. Korlević je prvi hrvatski visokoškolski nastavnik entomologije, koji je predavao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu.

Studij je završio na prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Beču.

Proučavao štetne opnokrilce i u krajevima oko Rijeke, a nove je oblike imenovao po našim krajevima, npr. Andrena croatica, Andrena liburnica, Andrena dragana. Sastavio je hrvatsku nomenklaturu životinja za gimnazije.

Island legalizirao pobačaj – 1931.

Dana 28. siječnja 1935. Island je postao prva zemlja koja je legalizirala pobačaj. Pobačaj ili abortus (lat. abruptio graviditatis) je prekid trudnoće odstranjenjem ili izbačajem embrija ili fetusa iz maternice prije sposobnosti ljudskog ploda za samostalni život.

Pobačaj ima dugu povijest i bio je izazivan mnogim različitim metodama, uključujući biljne abortifikante, upotrebom oštrih predmeta, fizičkom traumom i drugim tradicionalnim metodama. Moderna medicina koristi lijekove i kirurške tehnike za izazivanje pobačaja. Legalnost, učestalost i kulturni pogledi prema pobačaju su različiti širom svijeta. U mnogim dijelovima svijeta vode se rasprave između protivnika i pobornika pobačaja o etičkim i pravnim aspektima.

William Butler Yeats, pisac – 1939.

William Butler Yeats (Dublin, 13. lipnja 1865. – Menton, 28. siječnja 1939.) irski pjesnik i dramski pisac, jedan od najvećih književnika 20. stoljeća. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923. godine.

William Butler Yeats rođen je 13. lipnja 1865. u Dublinu u Irskoj. Obitelj Yeats se 1867. privremeno seli u London, točnije u Bedford Park.

Yeats ljeta provodi u Sligou, rodnom mjestu njegove majke, grofoviji na zapadnoj obali Irske, koja će sa svojim krajolikom, folklorom i starim legendama ostaviti dubok pečat na njegovim djelima. 1887. William se upisuje u školu Godolphin koju pohađa 4 godine. Yeats se svojim školskim uspjesima nije pretjerano isticao. Yeatsovi se potkraj 1880. ,iz financijski razloga, vraćaju u Dublin, ispočetka živeći u centru grada, a kasnije se sele u predgrađe Howth. U listopadu 1881. Yeats nastavlja svoje školovanje u Erasmus Smith High School, koju pohađa do studenog 1883.. U svibnju 1884. Yeats se upisuje na Metropolitan School of Art (današnji National College of Art and Design) gdje upoznaje Georgea Russella.

Ranko Marinković, hrvatski književnik – 2001.

Dana 28. siječnja 2001. godine u Zagrebu je umro je Ranko Marinković, hrvatski književnik i dramski pisac, viški Voltaire. Najpoznatije Marinkovićevo djelo je Kiklop.

Iako je već bio poznati prozni i dramski pisac uvršten u školsku lektiru, nakon što je Kiklop prenesen na filmske i TV ekrane, Marinkovićeva djela postala su traženija i čitanija.

Njegov književni opus je raznovrsan i bogat, a obuhvaća poeziju, književne i kazališne kritike, eseje, drame, pripovijetke i romane. Jednako je bogat i Marinkovićev životopis.

Nakon Drugog svjetskog rata radio je u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnom zavodu Hrvatske, a bio je i direktor Drame zagrebačkog HNK. Na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost predavao je od 1951. do umirovljenja. U dva mandata bio je i HDZ-ov vijećnik u Skupštini grada Zagreba. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, a njegova su djela prevedena na mnoge jezike.

Međunarodni dan vjerskih sloboda

Vjerska sloboda podrazumijeva da svaki vjernik, bez obzira na to kojoj vjeri pripada, ima pravo na slobodu savjesti i vjeroispovijedi.

Prema Svjetskom izvješću o vjerskoj slobodi 2002. godine osam država uopće nije imalo vjersku slobodu, a u dvadeset sedam su ograničenja velika.

Vjerska sloboda je u mnogim mjestima zaštićena: Američki kontinent, Zapadna Europa i Južni Pacifik. Nažalost, područja kao što su saharska Afrika suočavaju se sa sve više izazova poput međureligijskih napetosti, i mogu postati prijetnja tradicionalnoj klimi tolerancije. Više od polovice svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima je teško ili nemoguće javno ispovijedati vjeru.