NA DANAŠNJI DAN: Rolls-Royce, Zarah Leander, Mladen Stahuljak, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Narodna zaštita, Svjetski dan prava potrošača

Osnovan Rolls Royce – 1906.

Henry Royce je svoj prvi automobil proizveo 1904. godine u Manchesteru. Kasnije te godine je upoznao Charlesa Rollsa te je dogovoreno da će Royce proizvoditi automobile, dok će ih Rolls prodavati. Tvrtku su osnovali 1906. i dali joj naziv Rolls-Royce. Prvi model bio je Silver Ghost, koji se proizvodio sve do 1925. U tom razdoblju su napravili 6.127 primjeraka tog modela.

Godine 1931. tvrtka Rolls-Royce kupila je tada posrnulog automobilskog proizvođača Bentley. Od tada pa sve do 2002. Rolls-Royce i Bentley su se razlikovali samo po prednjoj masci i manjim detaljima.

Godine 1971. tvrtka je zapala u teške financijske probleme, uglavnom zbog skupog razvoja novog avionskog motora, te je podijeljena na dva dijela. Automobilski dio proizvodnje se odvojio te je osnovana tvrtka Rolls-Royce Motors, dok je onaj avionski nazvan Rolls-Royce plc.

Rolls-Royce Motors je osnovan 1973., dok je Rolls-Royce Limited ostao orijentiran samo na proizvodnju avionskih motora. Proizvodnja automobila je nastavljena bez većih financijskih poteškoća. 1980. Rolls-Royce je kupila obitelj Vickers te su bili njegovi vlasnici sve do 1998. kada su ga odlučili prodati. To razdoblje u povijesti Rolls-Roycea je znano kao mirno razdoblje jer nije bilo značajnijih novih modela. No prilikom prodaje došlo je do prave zavrzlame.

Obitelj Vickers je 1998. odlučila prodati sva prava na Rolls-Royce. Najizgledniji kupac bio je BMW, koji je već snabdijevao Rolls-Royce i Bentley motorima i ostalim komponentama. Ali BMW-ova konačna ponuda od 340 milijuna funti je nadmašena Volkswagenovom ponudom od 430 milijuna funti. No Rolls-Royce plc, proizvođač avionskih motora, odlučio je ne prodati Rolls-Royce VW-u nego BMW-u. VW je ipak uspio kupiti prava na “Spirit of Ecstasy”, poznati logo RR-a. Nakon prave zavrzlame koja je nastala BMW i VW su napravili dogovor. Od 1998. do 2002. BMW će dobavljati motore, koristiti imena, ali će od 1. siječnja 2003. godine, samo BMW moći koristiti ime Rolls-Royce, a samo VW ime Bentley.

Zarah Leander, glumica 1907.

Zarah Leander (Karlstad, 15. ožujka 1907. – Stockholm, 23. lipnja 1981.) – švedska glumica i pjevačica.

Leander je počela svoju karijeru u kasnim 1920.-im. Od sredine 1930.-ih postigla je uspjeh u Europi, osobito u Njemačkoj i skandinavskim zemljama pa je dobila poziv, da ode u Sjedinjene Američke Države. Odlučila je radije ostati u Europi, zbog djece. Od 1936. radi za njemački “Universum Film AG” (UFA), dok i dalje pjeva. Kasnije je rekla, da iako su njezini filmovi bili uspješni, njezin rad kao pjevačice bio je više isplativ.

Budući da, je radila za njemačko državno poduzeće UFA u vrijeme Adolfa Hitlera, došla je na udar kritike, makar nije davala nikakve političke izjave. Vratila se u Švedsku, kada je Berlin bio bombardiran tijekom zračnog napada. Dugo vremena je izbjegavala nastupe i nakon Drugog svjetskog rata. Prošlo je nekoliko godina prije nego se vratila umjetnosti, a kritike su je pratile cijeli život.

Ponovno je nastupala diljem Europe, ali nije ponovila prethodnu popularnost. Umrla je u dobi od 74 godine u Stockholmu.

Mladen Stahuljak, hrvatski skladatelj i dirigent – 1914.

Dana 15. ožujka 1914. u Zadru je rođen Mladen Stahuljak, hrvatski skladatelj i dirigent.

Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Stahuljak je diplomirao orgulje i kompoziciju, a usavršavao se u Leipzigu.

Bio je zborski dirigent (Oratorijski zbor crkve Sv. Marka), orguljaš, profesor na glazbenim školama, operni dirigent i urednik na radiju (Sarajevo).

Umro je u Hamburgu, u Njemačkoj, 1996. godine.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika – 1967.

Dana 15. ožujka 1967. nastala je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Novosadski dogovor nije bio po volji dijelu hrvatskih jezikoslovaca pa i onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Ti su jezikoslovci bili nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim. Stoga su 1967. objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u kojoj su iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru, te potpisalo 18 znanstvenih i kulturnih ustanova u Hrvatskoj.

Osnovana Narodna zaštita Republike Hrvatske, preteča Hrvatske vojske – 1991.

Na Izvršnom odboru Središnjice HDZ-a 13. ožujka 1991. Milivoj Kujundžić predložio je ustrojavanje organizacije pod nazivom Narodna zaštita. Prema riječima predlagača cilj bi bio “pružiti neoružani i ukupni otpor u Hrvatskoj” te se stoga “odmah mora legalno organizirati Narodna zaštita na osnovi dobrovoljnosti i samoorganizacije građana”

Tom je inicijativom pokrenuta Narodna zaštita, no kao potpuno nenaoružana formacija. S druge strane, Narodna zaštita bila je tada zamišljena kao “međustranačka organizacija”. Narodna zaštita trebala je, prema mišljenju Predsjednika Republike i njezinih osnivača, biti isključivo “oblik obrambenog neoružanog samoorganiziranja građana” te se u slučaju otvorene agresije trebala “neoružano suprotstaviti svim oblicima ugrožavanja slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske”

Takovo ustrojstvo i zadaće usvojilo je i Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka kao i novoustrojeno Međustranačko vijeće, koje je svoju prvu sjednicu održalo 15. ožujka. Toga je datuma 1991. godine na 1. sjednici Međustranačkog vijeća Republike Hrvatske donesen zaključak o osnivanju Narodne zaštite.

Tjedan kasnije, na 2. sjednici Međustranačkog vijeća pod predsjedanjem predsjednika Franje Tuđmana konstituirano je i Međustranačko vijeće Narodne zaštite s glavnom zadaćom obrane Republike Hrvatske. Vijeće je od 22. ožujka na neki način “zapovijedalo” Narodnom zaštitom, pod novim imenom Međustranačko vijeće Narodne zaštite.

Na općinskoj razini ustrojilo je međustranačke koordinacijske odbore, a predsjednik odbora bio je iz redova većinske stranke u općinskoj skupštini. Narodna zaštita imala je punu potporu gotovo svih parlamentarnih, ali i neparlamentarnih političkih stranaka u Hrvatskoj. Njezinom osnivanju suprotstavile su se samo one stranke koje su bile i inače protiv neovisne Hrvatske, bilo da su bile velikosrpske ili projugoslavenske.

Proglasom od 5. travnja 1991. godine predsjednik Republike Franjo Tuđman poziva sve one koji se žele uključiti u “dobrovoljačke jedinice Narodne zaštite i stati u obranu, domovine, Republike Hrvatske – koja je u pogibelji”. Od tada se ustrojavaju postrojbe Narodne zaštite na dobrovoljnom načelu, bez obzira na stranačku i nacionalnu pripadnost sa ciljem obrane legitimne vlasti, naroda i države od velikosrpske agresije, najprije u Zagrebu a potom i u cijeloj slobodnoj Hrvatskoj.

Svjetski dan prava potrošača

Dana 15. ožujka obilježava se Svjetski dan prava potrošača. Svrha dana je promoviranje osnovnih prava potrošača uz zahtjeve za njihovim poštivanjem i zaštitom.

Od 15. ožujka 1983. godine u 110 država, čije su udruge za zaštitu potrošača članice Consumers Internationala, obilježava se Svjetski dan prava potrošača. Proslava ovog dana svoje porijeklo ima u “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 15. ožujka 1962. godine. Spomenutom Deklaracijom definirana su četiri temeljna prava potrošača na tržištu roba i usluga: – pravo na sigurnost roba i usluga; – pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju; – pravo na izbor roba i usluga; – pravo potrošača da se čuje njihov glas.