NA DANAŠNJI DAN: Robert Koch, Berlioz, Zagrebačka biskupija, Solženjicin, Miko Tripalo, Sunčana Škrinjarić, UNICEF, Dan planina

Hector Berlioz, kompozitor – 1803.

Berlioz je kao i njegov otac želio biti liječnik, pa je prvo studirao medicinu. 1826. se premjestio na Conservatoire de Paris.

Godine 1830. je dobio Rimsku nagradu za kantatu “Sardanapale”. Od 1839. je bio knjižničar u konzervatoriju. Berlioz je prema svojim izvješćima bio jedan od prvih dirigenta koji je koristio metronom tijekom probe kao pomagalo. Praizvedba njegovih djela mu je često zadavalo probleme, jer je za neka djela trebao do tisuću glazbenika i pjevača.

Berlioz je putovao nekoliko puta u Njemačku. Mnogi njemački glazbeni teoretičari su imali problem s objašnjavanjem Berlioza – “francuskog fenomena”.

Odnos s Richardom Wagnerom je bio vrlo napet. Izgledalo je da su poštovali i javno i u pismima su kritizirali druge skladatelje poput Franza Liszta i Roberta Schumanna. Dok se Liszt ponašao diplomatski, Schumann je objavio je u “Neuen Zeitschrift für Musik” jedan tekst, u kojem naziva Berlioza “beskrajno dosadnim”.

Robert Koch, bakteriolog – 1843.

Robert Koch (Clausthal, 11. prosinca 1843. – Baden-Baden, 25. svibnja 1910.), njemački bakteriolog. Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik. Čeznuo je za istraživanjem novog područja – mikrobiologije. Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi.

Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije. Godine 1882. u Fiziološkom društvu u Berlinu, Koch je iznio vlastitu spoznaju o uzročniku tuberkuloze, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika, koji je po njemu nazvan Kochovim bacilom. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća. Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom. Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih zaraznih bolesti. Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi. Razradio je postupke bojanja bakterijskih stanica.

Papa Pio IX. bulom Ubi primum placuit uzdignuo Zagrebačku biskupiju na rang nadbiskupije – 1852.

Zagrebačka nadbiskupija je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj. Obuhvaća Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju te veći dio Zagrebačke i Karlovačke županije.

Ujedno je i metropolija kojoj su podložne biskupije Varaždinska, Sisačka, Bjelovarsko-križevačka i grkokatolička Križevačka biskupija.

Kako je je njeno sjedište u glavnom gradu Republike Hrvatske, obično se smatra i središtem Katoličke crkve u Hrvatskoj, iako su joj u crkvenopravnom smislu ravnopravne Nadbiskupije Riječka, Splitsko-makarska, Zadarska i Đakovačko-osječka. Zadarska je direktno podređena Svetoj Stolici.

U Zagrebu je također sjedište Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Vojnog ordinarijata.

Aleksandar Isajevič Solženjicin, ruski prozaist i nobelovac – 1918.

Aleksandar Isajevič Solženjicin, rođen 11. prosinca 1918., bio je ruski prozaist. Studirao na Fizičko-matematičkom fakultetu u Rostovu na Donu, izvanredno i u Institutu za povijest, filozofiju i književnost u Moskvi.

Nakon napada nacističke Njemačke na Sovjetski Savez dobrovoljno se prijavio u vojsku, gdje je napredovao od običnoga vojnika do zapovjednika topničke bitnice. Godine 1945. je, zbog pisama u kojima je indirektno kritizirao Staljina, uhićen kao časnik sovjetske vojske u Istočnoj Prusiji, te osuđen i zatočen u sibirskom logoru, od 1953. u progonstvu u srednjoj Aziji.

Nakon rehabilitacije 1956. učitelj u Rjazanu. Po sveukupnom djelu Solženjicin je jedan od najznačajnijih prozaista 20. stoljeća, pisac koji je istovremeno nastavio tradicije klasične ruske pripovjedne proze, napose Tolstoja, no inoviravši ju nizom postupaka karakterističkih za europski modernizam.

Ironija koja prati njegovo djelo je i posljedak različitoga životnoga iskustva i svjetonazora u odnosu na većinu suvremenika koji su živjeli ili žive u normalnijim i lagodnijim životnim uvjetima: u doba kada je stvarao svoj najopsežniji i najambiciozniji prozni ciklus, ‘Crveni kotač’, svjetskom književnošću je dominirao (i još dominira) ponešto trivijalniji pristup umjetničkom djelu, ozbiljen u postmodernističkim fikcijama Umberta Eca, Thomasa Pynchona ili Salmana Rushdieja. Pisac kao prorok je anakronizam, i većina nesporazuma između Solženjicina i njegovih kritičara proistječe iz sukoba nepomirljivih svjetonazora o čovjekovom životu i sudbini.

Na hrvatski su prevedeni Solženjicinovi značajni romani iz prve faze, “Odjel za rak” i “U prvom krugu”, te “Jedan dan Ivana Denisoviča” i “Matrjonino domaćinstvo”. Nažalost, odmak hrvatske čitalačke publike od “ruskih tema”, doveo je do toga da najznačajnija Soženjicinova djela iz druge faze, od “Arhipelaga” do publicističkih spisa, a najviše “Crvenog kotača” nisu dostupna na hrvatskom jeziku.

Sunčana Škrinjarić, književnica – 1931.

Sunčana Škrinjarić (11.12.1931., Zagreb – 22.04.2004., Zagreb), hrvatska književnica. Završila Pedagošku akademiju.

Bavila se glumom, činovničkim poslom, radila u Zavodu za statistiku. Radila kao novinar u Radio-Zagrebu. Pjesnikinja, prozna spisateljica i scenaristica.

Napisala je više djela, a među njima su najpoznatije “Kaktus bajke”, “Pisac i vrijeme”, “Slikar u šumi”, “Pisac i princeza”, “Ulica predaka” i “Kazališna kavana”. Pisala je i igrokaze.

Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije. Autorica je scenarija za prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma.

Miko Tripalo, hrvatski političar i jedan od vođa Hrvatskog proljeća – 1995.

Dana 11. prosinca 1995. u Zagrebu je umro Miko Tripalo, hrvatski političar i jedan od vođa Hrvatskog proljeća.

Tripalo je sudjelovao u Drugom svjetskom ratu. Od 1969. bio je član Izvršnog biroa Predsjedništva SKJ i Predsjedništva SFRJ. Jedan je od vođa Hrvatskog proljeća, zagovornik demokratizacije, te veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.

Nakon Karađorđeva 1971. uklonjen je s položaja, isključen iz političkog života i umirovljen. Godine 1990. je jedan od vođa Koalicije narodnog sporazuma, te jedan od osnivača HNS-a. Od 1993. je saborski zastupnik, a jedan je od osnivača i predsjednik zaklade Otvoreno društvo – Hrvatska.

Dan UNICEF-a

Na današnji dan 11. prosinca slavi se Dan UNICEF-a, organizacije Ujedinjenih naroda za pomoć djeci (United Nations Children’s Fund).

Ujedinjeni narodi osnovali su UNICEF ovoga datuma 1946. godine, s ciljem pružanja pomoći djeci poslijeratne Europe.

Danas je najveći dio napora UNICEF-a usmjeren na djecu u zemljama u razvoju.

Međunarodni dan planina

Međunarodni dan planina proglasila je opća skupština UN-a 2003. godine, 11. prosinca, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.