NA DANAŠNJI DAN: Robert Fulton, Robert Koch, Mladen Kušec, Ivica Račan, Jure Kaštelan, Mjesec ljubitelja knjižnica

Robert Fulton, izumitelj – 1815.

Robert Fulton (Lancaster County, SAD, 14. studenog 1765. – New York, 24. veljače 1815.), američki inženjer.Mali Robert se oduvijek zanimao za mehaničke stvari.

Naime, s 13 godina je napravio svoje vlastito veslo kotača koje je kasnije dodao na očev ribarski brod. Njegovi prijatlji su mu nadjenuli nadimak : “Quicksilver Boba” jer je kao dječak radio rakete i eksperimentirao s živom i mecima.

Godine 1786. u Engleskoj upoznaje Jamesa Watta i počinje se baviti strojarstvom. Patentirao je strojeve za pređenje kudelje, izradu konopa, piljenje i poliranje mramora. Godine 1803. sagradio je parobrod (brzine 6 km/h) te parobrod “Clermont”, a 1807. godine uspostavio je redovitu liniju na rijeci Hudson između New Yorka i Albanya. Sagradio je i “Demologos”, prvi ratni brod na parni pogon.

Robert Koch iznio svoju teoriju o uzročniku tuberkuloze – 1882.

Robert Koch (Clausthal, 11. prosinca 1843. – Baden-Baden, 25. svibnja 1910.), njemački bakteriolog.

Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik. Čeznuo je za istraživanjem novog područja – mikrobiologije. Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi. Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije.

Godine 1882. u Fiziološkom društvu u Berlinu, Koch je iznio vlastitu spoznaju o uzročniku tuberkuloze, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika, koji je po njemu nazvan Kochovim bacilom. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća.

Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom.

Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih zaraznih bolesti. Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi. Razradio je postupke bojanja bakterijskih stanica.

Mladen Kušec, književnik 1938.

Mladen Kušec (Zagreb, 24. veljače 1938. – Zagreb, 2. studenoga 2020.) bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar. Rođen je u Zagrebu 1938. godine. U rodnom je gradu polazio osnovnu školu, gimnaziju i studij na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je jugoslavistiku 1963. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

U svojem je radu jednako prisutan na Hrvatskoj televiziji i na Hrvatskom radiju kao i u književnosti, posebice onoj za djecu. Godine 1963. zaposlio se kao novinar na tadašnjem Radio Zagrebu. Do danas je osmislio i ostvario brojne emisije (Tonkica Palonkica, frrr…, Patuljci pojma nemaju, Bijela vrana, Hihotići i dr.) koje su stekle veliku popularnost, jednako među mladima i među odraslima.

Njegov je književni rad, pjesništvo i proza, posvećen djeci i mladeži. Od ranih 1970-ih, kada je objavio prvu knjigu Dobar dan, napisao je još tridesetak knjiga. Mjesto radnje je često zagrebačka sredina, gdjekad i s autobiografskim elementima kao Krijesnice predgrađa, 1994. godine. Pjesme i prozu povezuje prožetost humorom te jednostavno progovaranje o temama zanimljivima djeci. Knjige u kojima se uobličava tzv. filozofija djetinjstva su dječje ljubavne pjesme

Ivica Račan, hrvatski političar – 1944.

Račan, Ivica, hrvatski političar (Ebersbach, Njemačka, 24. II. 1944 – Zagreb, 29. IV. 2007). Diplomirao je 1970. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao suradnik (od 1963), a potom istraživač (1967–72) u Institutu za društveno upravljanje u Zagrebu. Od 1972. obnašao je visoke političke dužnosti.

Bio je član Izvršnoga komiteta CK SK Hrvatske (1972–78), član Predsjedništva CK SK Hrvatske (1978–82), direktor političke škole SK Jugoslavije u Kumrovcu (1982–86) te član Predsjedništva CK SK Jugoslavije (1986–89). U prosincu 1989. bio je izabran za predsjednika CK SK Hrvatske. Na čelu hrvatske delegacije 1990., zajedno sa slovenskim komunistima, napustio je 14. izvanredni kongres SK Jugoslavije u Beogradu, čime se suprotstavio pretvaranju SKJ u instrument velikosrpske politike koju je predvodio S. Milošević.

Pokrenuo je transformaciju SK Hrvatske u socijaldemokratsku stranku (SDP), koja je 1990. prihvatila inicijativu za raspisivanje prvih demokratskih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Bio je predsjednik SDP-a od 1990. do 2007. (kada je podnio ostavku zbog bolesti) i saborski zastupnik u više mandata. Bio je predsjednik vlade (2000–03), za mandata koje je Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u EU (2003).

Jure Kaštelan, pjesnik – 1990.

Dana 24. veljače 1990. godine u Zagrebu je umro hrvatski pjesnik Jure Kaštelan. Kaštelan je rođen 18. prosinca 1919. u mjestu Zakučac kraj Omiša.

Klasičnu gimanziju je pohađao u Splitu, a od 1938. studirao je jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1940. je objavio u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku ‘Crveni konj’. U Drugom svjetskom ratu sudjeluje u obrani domovine kao pristaša lijevih snaga. Do 1980. godine voditelj je Katedre za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a neko vrijeme i lektor na Sorbonni.

U početku nastavlja tradicionalni izraz hrvatske poezije koji zatim proširuje europskim vidicima (Lorca). Spoj moderniteta i narodne umjetnosti nalazimo u poemi ‘Tifusari’. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. Objavljivao je i članke, prozu, eseje i drame u kojima je nazočna mitska koncepcija. Prevodio je s ruskog i talijanskog. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU-a.

Mjesec ljubitelja knjižnica

Zašto voljeti svoju lokalnu knjižnicu? Knjižnice su utočišta od užurbanosti i buke svakodnevnog života; one nude sigurnost, mir i tišinu.

One su i mjesto gdje se možete fokusirati i biti okruženi ljudima koji imaju jednaku želju kao i vi za stjecanjem znanja. Važno je razumjeti da nije sve (još) dostupno na Internetu, i da knjižnice nude veliku količinu kvalitetnih informacija te izbjegavaju usmjeravanje mišljenja kao što to može biti slučaj s isječcima informacija koje su online.

One su također ponekad ekonomski isplativija rješenja kod traženja informacija nego traženje informacija putem interneta. Volite svoju knjižnicu zbog onoga što je, mjesto okupljanja zajednice, ili riznica ideja. Zašto ne biste spriječili pad posjećenosti knjižnice, i otišli tamo kako bi proširili svoje znanje o tome tko ste, gdje živite i što radite?