NA DANAŠNJI DAN: Rikard Lavljeg Srca, Dvoržak, opsada Lenjigrada, pad Italije, Mala Gospa
Rikard I. Lavljeg Srca – 1157.
Rikard je rođen kao treći sin engleskoga kralja Henrika II. i Eleonore od Akvitanije, vojvodstva koje se nalazilo na jugozapadu današnje Francuske.
Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin.
Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio.
Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu.
Do 1948. nijedan povjesničar nije izričito tvrdio da Rikard bio homoseksualac. Povjesničar Jean Flori je analizirao zapise povjesničara Rikardovih suvremenika te došao do zaključka da su ga oni općenito poimali kao homoseksualca.
Kako je Rikard imao i veze sa ženama te nazakonitog sina Filipa od Cognaca, Flori zaključuje kako je Rikard vjerojatno bio biseksualac. Suvremeni navodi spominju njegovu homoseksualnu vezu s francuskim kraljem Filipom II., no i Flori i Gillingham osporavaju da je ona uistinu postojala.
Antonín Dvořák, češki skladatelj – 1841.
Češki skladatelj Antonín Dvořák rođen je 8. rujna 1841. u mjestu Nelahozeves, nedaleko od Praga.
Vrlo rano je ušao u svijet glazbe i pokazao nadarenost koja je impresionirala njegove prve učitelje. Među najznačajnijim djelima ističu mu se Slavenski plesovi, Stabat Mater, oratorij Sveta Ludmila, Američki gudački kvartet, Requiem, Koncert za violončelo u h-molu i opera Rusalka.
Umro je od potresa mozga, 1. svibnja 1904.
Opsada Lenjigrada – 1941.
Opsada Lenjingrada je bila njemačka opsada grada Lenjingrada (sada Sankt Peterburga) tijekom Drugog Svjetskog rata. Njemački plan je bio nazvan Operacija Sjeverno Svjetlo. Opsada je trajala od 8. rujna 1941. do 27. siječnja 1944.
Dana 27. siječnja 1944., gotovo godinu i pol dana prije završetka rata, sovjetska vojska poslije teških borbi uspjela je potisnuti nacističke snage na 70 do 100 kilometara od Lenjingrada i uspostaviti prometnu vezu s gradom. Tako je okončan period od 872 dana koji će u udžbenike povijesti ući pod nazivom Opsada Lenjingrada.
Pad Italije – 1943.
Kapitulacija Italije ili Primirje u Cassibileu (italijanski: Armistizio di Cassibile) označava sporazum temeljem koga je 1943. Kraljevina Italija okončala sudjelovanje u drugom svjetskom ratu na strani Sila Osovine, odnosno neprijateljstva sa savezničkim državama. Nastavkom rata, učestali talijanski porazi na svim frontama i anglo-američko iskrcavanje na Siciliju 1943. okrenuli su većinu Mussolinijevih kolega protiv njega. To je omogućilo kralju da mu oduzme mandat a na kraljevu zapovijed Mussolini je uhićen. Nova vlada maršala Pietra Badoglia u tajnosti 3. rujna 1943. potpisuje kapitulaciju Italije, za što je javnost doznala tek 8. rujna.
Predstavljao je izuzetno važan događaj, s obzirom da su njime Osovina ostale bez ključnog člana svoje koalicije, a zapadni saveznici dobili uporište u kontinentalnoj Europi odakle su mogli ugroziti Njemačku. Iako je istim sporazumom Italija prešla na stranu Saveznika, nade da će taj događaj dovesti do brzog okončanja rata nisu se ispunile, s obzirom da su njemačke trupe uspjele okupirati najveći dio italijanskog teritorija, razoružati talijansku vojsku i instalirati kvislinški režim Italijanske Socijalne Republike.
Na prostoru okupirane Jugoslavije je ovaj događaj imao značajne posljedice s obzirom da su partizanske snage najbolje iskoristile kapitulaciju talijanskih snaga kako bi stekle dragocjeno oružje i opremu.
Mussolinijeva fašistička Italija priključila se Drugom svjetskom ratu 1940. godine. Talijanski vojni stroj nije bio spreman na takav poduhvat što se ubrzo i pokazalo agresijom na Grčku iste godine.
Makedonija neovisna – 1991.
Dana 8. rujna 1991. u Makedoniji je proveden referendum na kojem je 96.4% glasača izglasalo nezavisnost zemlje od Jugoslavije.
Nakon što su prvi višestranački izbori 11. studenog 1990. godine označili kraj komunističke vladavine, Parlament je u vrijeme raspada SFRJ proglasio neovisnost te jugoslavenske republike 8. rujna 1991. god., nakon što je održan referendum o neovisnosti. Novonastala država se sve do veljače 2019. godine zvala Republika Makedonija, kada je promijenila ime u sadašnje; Republika Sjeverna Makedonija. Razdruživanje od SFRJ je proteklo mirno, međutim su napetosti između Makedonaca i Albanaca – koji predstavljaju oko četvrtinu stanovništva Sjeverne Makedonije – dovele do oružanog sukoba 2001. godine. Sukob je okončan uz posredovanje NATO saveza, te se od tada održava osjetljiva ravnoteža između etničkih Makedonaca i etničkih Albanaca.
Već od proglašenja neovisnosti od SFRJ, Grčka ju je blokirala u euroatlantskim integracijama, s obzirom da je smatrala da ima pretenzije na njenu sjevernu pokrajinu koja se također zove Makedonija te da makedonsko ime pripada isključivo grčkom povijesno civilizacijskom naslijeđu. 17. lipnja 2018. tada Republika Makedonija i Grčka potpisale su Prespanski sporazum kojim je predloženo sadašnje ime – Republika Sjeverna Makedonija.
Mala Gospa
Mala Gospa je spomendan rođenja Blažene Djevice Marije. Slavi se 8. rujna svake godine.
Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno u Starom zavjetu. Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera ih iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: “Neprijateljstvo ja zamećem izmedu tebe i žene, izmedu roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu”. Drugi vatikanski sabor naučava, da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.
Mariju je porodila njezina majka, sveta Ana oko 20. godine prije Krista. Očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga Bezgrešnog začeća.
Mala Gospa je zaštitnica Čakovca, Solina, Voćina, Lopara, Bitelića, Grabovca, Baderne, Donjih Crnogovaca i drugih mjesta.
