NA DANAŠNJI DAN: Pariška mirovna konferencija, Rudyard Kipling, pobuna Židova u varšavskom Getu, Pero Jurković
Pariška mirovna konferencija 1919.
Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila. Konferencija je otvorena 18. siječnja 1919. godine i trajala je do 21. siječnja 1920. godine sa nekoliko prekida i bitno je odredila političku sliku Europe i Svijeta između dva rata
Versajska mirovna konferencija je mirovna konferencija koja je odžana od 18. siječnja 1919. do 21. siječnja 1920. u dvorcu Versailles u Parizu. Glavnu riječ na toj konferenciji imali su državnici velikih sila Antante, a zastupano je 27 država iz Antantine koalicije. Cilj ove konferencije je bio postizanje mira, tj. sklapanje mirovnih sporazuma između sila Antante i Centralnih sila.
Mirovni ugovor s Njemačkom zaključen je 28. lipnja 1919. u Versaillesu. Temeljem toga ugovora Njemačka i ostale članice Centralnih sila morale su pristati na određene ustupke, tj. na određene uvjete koje im je nametnula pobjednička strana iz Prvog svjetskog rata, tj. članice Antante. Taj mirovni ugovor je u povijesti ostao poznat kao Versajski ugovor.
Rudyard Kipling, književnik – 1936.
Rudyard Kipling (Mumbai, 30. prosinca 1865. – London, 18. siječnja 1936.), engleski književnik, dobitnik Nobelove nagrade. U djetinjstvu je naučio hindski, pohađao je vojno učilište u Devonshireu, a 1833. vratio se u Indiju i djelovao kao novinar. Putovao je u Japan, Ameriku i Južnu Afriku.
S jednakim žarom djelovao je u književnom i političkom životu Britanije. Godine 1907. dobio je Nobelovu nagradu. Njegova proza donosi izuzetnu sliku indijskog života i svijeta britanskih vojnika, s osobitim smislom za svijet djece i životinja.
Bio je zagovornik britanskog imperijalizma, a kao utjelovljenje kolonijalizma nemilosrdno je karikiran i parodiran. Najčitanije su i najznačajnije njegove knjige o džungli, koje karakterizira izvanredno poznavanje tajanstvene Indije i svijeta životinja. Djela: “Balade iz vojarne”, “Priproste priče s planine”, “Sablasna rikša i druge priče”, “Knjiga o džungli”, “Kim”, “Svjetlost se ugasila”.
Pobuna Židova u varšavskom Getu – 1943.
Počevši od ljeta 1942., Židovi su se organizirali i smišljali kako podići ustanak. Prvi sukob dogodio se 18. siječnja 1943. Krvavo je ugušen nakon nekoliko dana i velikih gubitaka.
Krvavo je ugušen nakon nekoliko dana i velikih gubitaka. Krvavo je ugušen nakon nekoliko dana i velikih gubitaka. Ustanak u varšavskom getu bio je oružani otpor Židova protiv nacista. Dogodio se između 19. travnja i 16. svibnja 1943. u varšavskom getu te je tako to bio prvi oružani ustanak u tadašnjem Reichu.
Borbe su počele u vrijeme posljednjih deportacija Židova iz Varšave. Židovi su imali puno slabije naoružanje od nacista, koju su imali zrakoplovstvo, topništvo, oklopna vozila i sl. Nakon mjesec dana brutalnih borbi ustanak je ugušen u krvi, a varšavski geto spaljen i sravljen sa zemljom. Brojčano i vojno superiorniji nacisti ubili su oko 7000 stanovnika geta i boraca. Preostalih oko 42 000 preživjelih Židova, deportirano je u koncentracijske logore.
Pero Jurković, ekonomist – 2011.
Jurković, Pero, hrvatski ekonomist (Brštanica, BiH, 4. VI. 1936 – Zagreb, 18. I. 2011). Ekonomiju diplomirao u Sarajevu (1960), a doktorirao na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu (1976).
Od 1976. bio je istraživač u Ekonomskom institutu Zagreb, a od 1980. profesor javnih i poslovnih financija na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu. Od 1992. do 1996. guverner Hrvatske narodne banke, potom savjetnik Predsjednika Republike (1996–2000). Utemeljitelj i prvi ravnatelj (1997–2000) Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje u Zagrebu.
Objavio mnogobrojne znanstvene radove u zemlji i inozemstvu. Glavna djela: Fiskalna politika u ekonomskoj teoriji i praksi (1978), Uvod u teoriju ekonomske politike (koautor, 1978), Poslovne financije (urednik i koautor, 1980), Osnove ekonomike društvenih djelatnosti (1986), Javne financije (2002).
