NA DANAŠNJI DAN: Mljet, otkriven duhan, Ivana Lang, prvi čip, Belan, Lunohod, bitka u Splitskom kanalu, pokolj u Kostrićima, alkoholizam

Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine

Otok Mljet postao sastavni dio Dubrovačke Republike – 1410.

Dana 15. studenog 1410. godine Veliko vijeće Dubrovačke Republike donosi pravila za otok Mljet, čime Mljet postaje sastavni dio Republike. Mljet će pod Dubrovnikom ostati sve do ukidanja Republike, 1808. godine.

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune. Nalazila se na jugu današnje Hrvatske, na prostoru Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne okolice: obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije, povremeno Boku Kotorsku i sjeverno od Neuma. Ukinuta je 31. siječnja 1808. godine.

Kolumbo otkrio duhan – 1492.

Kolumbo je vodio dnevnik u kojem je zapisano da je 15. studenog 1492. vidio kako ondje, u novoj zemlji, i muškarci i žene hodaju s nekim upaljenim zavijutkom u ustima, danas bismo rekli cigarom, i da su od toga sasvim obavijeni dimom.

Europljani su upoznali duhan tek dvadesetak godina nakon otkrića Amerike.

Branko Belan, filmski redatelj – 1912.

Branko Belan (Postira na Braču, 15. studenog 1912. – Zagreb, 4. svibnja 1986.), hrvatski filmski redatelj, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist.

Režirao je niz dokumentarnih filmova 1947-60 (Elektrifikacija; Ribari Jadrana; Tunolovci; Vriština i klasje; Ne spavaju svi noću; Istarski puti; Vjekovi Hvara; Jesen na otoku Braču; Mediteranski prozori) te dva dugometražna igrana filma (Koncert, 1954; Pod sumnjom, 1957).

Prvi mu je donio doživotne probleme s jugoslavenskim političkim sustavom, a drugi je bio u potpunosti cenzuriran, premontiran, a zatim i bunkeriran. Daljnja filmska karijera bila mu je u potpunosti onemogućena pa se profesionalno posvetio pisanju.Jedan je od prvih autora znanstvene fantastike u Hrvatskoj (niz novela u Siriusu 1976.-86.; roman Utov dnevnik, 1982.).

Bio je utemeljitelj Katedre za montažu na Akademiji za kazalište i film u Zagrebu (danas Akademija dramske umjetnosti) i glavni predavač do umirovljenja 1979. Objavio je dvije knjige novela (Lica otputovala, lica umrla, 1963; Gle, krasne li paprati, 1978). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba za roman Kutija od ebanovine, prve dodijeljene nagrade Večernjeg lista za kratku priču, nagrade Dušan Timotijević za filmskog kritičara godine, nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na filmu i nagrade SFERA za SF roman godine za Utov dnevnik. Danas se tada inkriminirani Koncert smatra jednim od klasika hrvatske kinematografije i prvim djelom hrvatskoga filmskog modernizma. Splitski klub ljubitelja SF-a nosi Belanovo ime.

Ivana Lang, hrvatska skladateljica – 1912.

Ivana Lang (Zagreb, 15. studenog 1912. – Zagreb, 2. siječnja 1982.), hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica.

Studij klavira završila je 1937. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Antonija Geiger – Eichorn) a kompoziciju je učila privatno kod Franje Dugana i Mile Cipra te kod Josepha Marxa u Salzburgu. Od 1943. godine profesor je glasovira u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Skladala je orkestralna djela (Koncert za klavir i orkestar), komorna (Bagatela za gudački orkestar i harfu), vokalna (popijevke) i djela za harfu, jednu operu (Kastavski kapetan) te dva baleta (Lažni vitez i Ples sablasti). Napisala je sto deset opusa od čega je najveći dio posvećen glasoviru.[

Sovjetsko vozilo Lunohod 1 sletilo je na Mjesec – 1970.

Lunohod 1 bio je prvi od dva robotska lunarna vozila koja je na Mjesec poslao Sovjetski savez u sklopu svog programa Lunohod. Svemirska letjelica Luna 17 odnijela je Lunohod 1 na Mjesec 1970. godine. Lunohod 1 bio je prvi daljinski upravljani “rover” koji se slobodno kretao po površini astronomskog objekta izvan Zemlje. Iako je dizajniran samo za život u trajanju od tri lunarna dana (otprilike tri Zemaljska mjeseca), Lunohod 1 djelovao je na Mjesečevoj površini jedanaest lunarnih dana (321 zemaljski dan) i prešao je ukupnu udaljenost od 10,54 km.

Prvi komercijalni čip – 1971.

Prvi jednokomponetni komercijalni mikroprocesor – Intel 4004. izbačen je na tržište 1971. godine

Intel 4004 je 4-bitni mikroprocesor kojeg je razvila američka tvrtka Intel, a na tržištu se pojavio 1971. Za mnoge je Intel 4004 bio prvi jednokomponetni komercijalni mikroprocesor. Federico Faggin, fizičar rođen u Italij bio je prvi dizajner poluvodičkih čipova koji je uspio integrirati cijelu centralnu jedinicu računala (CPU, engl. Central Processing Unit) u jedan jedini poluvodički krug godine 1970.-1971. i time napravio prvi mikroprocesor na svijetu.

Boj u Splitskom kanalu – 1991.

Jugoslavenska ratna mornarica (kojom su upravljali Srbi i Crnogorci) topovima s mora napala je civilne ciljeve u Splitu, Milni na Braču i Stomorskoj na Šolti.

Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine. Pobjeda Hrvatske ratne mornarice u ovom boju imala je veliku ulogu. Grad je obranjen, okupatorska je mornarica protjerana iz hrvatskih unutarnjih voda, probijena je pomorska blokada na Jadranu, a hrvatski su branitelji uspostavili normalne komunikacije na moru.

Pokolj u Kostrićima – 1991.

Pokolj u Kostrićima 15. studenoga 1991. je bio ratni zločin kojeg su počinile velikosrpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata. U ovom ratnom zločinu srpske su paravojne postrojbe ubile svih 16 stanovnika, redom Hrvata iz sela Kostrića kod Hrvatske Kostajnice. Među njima su bila i djeca, jedno od dvije i jedno od četiri godine. Selo je bilo pod okupacijom pobunjenih Srba kad je taj zločin bio počinjen.

Mjesec borbe protiv alkohola

Svake godine od 15. studenog do 15. prosinca obilježava se mjesec borbe protiv ovisnosti s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga. Maloljetnici bez poteškoća kupuju alkohol, iako se ovaj prekršaj kažnjava novčanim iznosom od 150 do 300 tisuća kuna pa čak i zatvaranjem trgovine prekršitelja. Zakon o trgovini jasno propisuje zabranu prodaje alkohola mlađima od 18 godina.

Aktualno
Hrvatska