NA DANAŠNJI DAN: Matija Korvin, prvi balon, Giacomo Casanova, Abdul Aziz, Pulitzerova nagrada, Antun Cuvaj, Pero Jurković, Izbori u Poljskoj, Trg nebeskoga mira, Dan nedužne djece
Matija Korvin, hrvatsko-ugarski kralj – 1490.
Matija Korvin, hrvatsko-ugarski kralj 1458–90 (Cluj, Rumunjska, 23. II. 1443 – Beč, 6. IV. 1490).
Nakon smrti hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava V., za novog je monraha 1458. izabran Matija ili Matijaš Hunyadi, nazvan Korvin, osamnaestogodišnji sin ugarskoga guvernera i vojskovođe Janoša ili Janka. Ime Korvin dobio je po gavranu koji se na latinskom naziva corvus, a ističe se u njegovu grbu. Korvin je uveo oporezivanje svih staleža u zemlji, te stvorio jaku najamničku vojsku koja će kasnije biti snažan bedem za turske osvajače. Poslije pada Bosne, 1463., Korvin oslobađa Jajce i Srebrenicu i stvara banovine, što će godinama štititi Slavoniju od Turaka. Istodobno je ratovao i s Habsburgovcima, te suzbio pokušaj Mletaka da se učvrste u Hrvatskome primorju. 1485. Korvin je trijumfalno ušao u Beč, koji je postao nova prijestolnica kraljevstva. 4. lipnja 1490. Korvin umire u Beču, a njegovi nasljednici neće uspjeti spriječiti anarhiju, što je omogućilo daljnje nadiranje Turaka i uzrokovalo kopnjenje ugarske države.
Predstavljen balon na vrući zrak – 1789.
Braća Joseph Michel i Jacques Étienne Montgolfier 4. lipnja 1783. godine javnosti su predstavili svoj montgolfière (balon na vrući zrak). Prvi baloni pojavili su se u Kini još tijekom 14. stoljeća, a talijanski fizičar i isusovac Francesco Lana Terzi 1670. je prvi iznio ideju o ‘zračnoj lađi’, koja bi plivala po zraku pomoću balona. Njegova ideja bila je temelj daljem razvitku aerostatike.
Braća Montgolfier izradila su veliki papirnati balon, a prvo javno puštanje izvršeno je na sajmištu mjesta Annonaya. Ispod prazne papirnate vreće upaljena je slama, te se balon počeo puniti. No, nakon što ga više nisu mogli držati pustili su ga, a balon se naglo podigao do visine od gotovo 2.000 metara i ostao u zraku oko 10 minuta. Gledaljstvo, isprva razočarano i podrugljivo nastrojeno, nije moglo sakriti svoju oduševljenost. Braći Montgolfier pripala je titula pronalazača balona, no čast prvog leta u ‘montgolfièreu’ pripala je Pilatreu de Rozieru i markizu Arlandskom koji su još iste godine preletjevši Pariz, a umalo i poginuvši pri slijetanju, postali prvi svjetski letači.
Giacomo Casanova, avanturist – 1798.
Giacomo Girolamo Casanova Chevalier De Seingalt (Venecija, 2. travnja 1725. – Duchcov (Češka), 4. lipnja 1798.) je bio talijanski avanturist, svećenik, glazbenik, vojnik, špijun, diplomat, slobodni zidar (u mladim danima postao je slobodni zidar u loži Škotsko pravo) i pisac koji se često nalazio u središtu skandala koji su u pravilu vezani uz žene.
Danas svakog pustolova i neodgovornog ljubavnika ljudi često nazivaju Casanovinim imenom. Giovanni Giacomo Chevalier de Seingalt Casanova, kako glasi njegovo puno ime i prezime, rođen je u Veneciji 1725. godine najvjerojatnije 2. travnja. Casanova je planirao postati svećenik. Naime, u ono je doba za mlade ljude skromnih financijskih mogućnosti to bila šansa da uđu u tzv. veliko društvo. Studirao je na sveučilištu u Padovi i u sjemeništu svetog Cypriana.
Godine 1744. postao je tajnik kardinala Acquavive u Rimu, ali novi skandal primorao ga je da napusti ovo radno mjesto i otputuje u Napulj. Nakon toga prijavio se u vojsku gdje je na otoku Krfu (Grčka) bio pobočnik.
Abdul Aziz, turski sultan – 1876.
Abdul Aziz (Istanbul, 8. veljače 1830. – Istanbul, 4. lipnja 1876.), osmanski sultan.
Abdul Aziz postaje sultan 25. lipnja 1861. godine poslije prerane smrti brata Abdul Medžida I. Jednostavno govoreći on je sultan laganog propadanja. Tijekom njegove vladavine Osmansko Carstvo se svake godine sve više zadužuje do trenutka kada dolazi do proglašenja državnog bankrota 1875. godine. Nemiri koji tada zahvaćaju državnu tvorevinu rezultiraju pobunom u Bosni i Hercegovini.
Općenarodno nezadovoljstvo inflacijom koja nastupa poslije bankrota dovodi do zavjere koja svrgava sultana 30. svibnja 1876. godine. Nekoliko dana poslije Abdul Aziz navodno izvršava samoubojstvo. Vijest o smrti Istanbul dočekuje s oduševljenjem. Pučisti su na čelo države doveli Murata V. sina sultana Abdul Medžida I.
Dodijeljena prva Pulitzerova nagrada – 1917.
Columbia School of Journalism 4. lipnja 1917. godine ustanovila je i dodijelila prvu Pulitzerovu nagradu, koju je ustanovio energični i poduzetni novinski magnat Joseph Pulitzer.
Prestižnim nagradama, koje se dodjeljuju svakog travnja, odaje se prizanje za rad na 14 kategorija u području novinarstva, te sedam kategorija na području književnosti i ostalih oblika pisane umjetnosti.
Primanje Pulitzerove nagrade u bilo kojoj od kategorija najveći je iskaz časti i profesionalnog priznanja.
Antun Cuvaj, pedagog – 1927.
Antun Cuvaj (04.06.1854., Bjelovar – 07.06.1927., Zagreb), hrvatski pedagog, osnivač Hrvatskog školskog muzeja. Rodio se u Bjelovaru 1854. godine. Njegov otac Juraj Cuvaj bio je gradonačelnik Bjelovara, a brat Slavko Cuvaj hrvatski ban. Završio je učiteljsku školu. Bio je učitelj u bjelovarskoj realki iz koje je nastala bjelovarska gimnazija. Bio je i ravnatelj građanske škole u Sisku. U školi je osnovao školsku radionicu za likovno oblikovanje, izradu nastavnih pomagala, igračaka i za popravke. Radovi učenika dobili su priznanja u njemačkom gradu Görlitzu, Karlinu (nekada samostalni grad, od 1922. dio Praga) i u Budimpešti priznanje cara Franje Josipa I. Napisao je knjigu ˝Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas˝. Prvo izdanje knjige izašlo je u pet svezaka, a drugo u jedanaest svezaka. Osnovao je Hrvatski školski muzej u Zagrebu 1901. godine. s ciljem prikupljanja, proučavanja i izlaganja građe iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga školstva i pedagogije.
Pero Jurković, ekonomist – 2011.
Jurković, Pero, hrvatski ekonomist (Brštanica, BiH, 4. VI. 1936 – Zagreb, 18. I. 2011). Ekonomiju diplomirao u Sarajevu (1960), a doktorirao na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu (1976).
Od 1976. bio je istraživač u Ekonomskom institutu Zagreb, a od 1980. profesor javnih i poslovnih financija na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu. Od 1992. do 1996. guverner Hrvatske narodne banke, potom savjetnik Predsjednika Republike (1996–2000). Utemeljitelj i prvi ravnatelj (1997–2000) Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje u Zagrebu.
Objavio mnogobrojne znanstvene radove u zemlji i inozemstvu. Glavna djela: Fiskalna politika u ekonomskoj teoriji i praksi (1978), Uvod u teoriju ekonomske politike (koautor, 1978), Poslovne financije (urednik i koautor, 1980), Osnove ekonomike društvenih djelatnosti (1986), Javne financije (2002).
Izbori u Poljskoj – 1989.
Prvi slobodni izbori među zemljama bivšeg istočnog bloka održani su 4. lipnja 1989. godine u Poljskoj- Na izborima kojima je započelo urušavanje komunističkog sustava pobijedila je Solidarnost, široki socijalni pokret s obilježjima političke stranke, koji je kao nacionalni sindikat osnovan 1980.
Već nakon godinu dana od stvaranja prvog sindikata koji nije bio pod partijskom kontrolom, u Poljskoj je uvedeno izvanredno stanje što je rezultiralo masovnim štrajkovima i blokadom zemlje. Vlasti su reagirale represijom i razbijanjem štrajkova, od kojih su najveći bili u šlezijskim rudnicima i Gdanjsku.
Do kraja godine prosvjedi su u potpunosti nestali, a Solidarnost je bila potpuno zabranjena u 1982., no pojedine skupine nastavile su djelovati u tajnosti, a dolaskom Gorbačova na vlast u Rusiji stvari su se malo poboljšale. Solidarnost je nakon izbora 1989. dobila priliku da sastavi novu poljsku vladu kojoj je na čelu bio premijer Tadeusz Mazowiecki, dok je lider Solidarnosti, bivši električar Lech Walesa, izabran za prvog predsjednika demokratske Poljske.
Kineske su snage krvavo ugušile višetjedne demonstracije studenata na Trgu nebeskog mira u Pekingu – 1989.
Tiananmenski trg ili Trg nebeskoga mira velik je trg u središtu Pekinga koji je dobio ime po građevini Tiananmen („Vrata nebeskog mira”) koja se nalaze na sjeveru trga i označavaju ulaz u Zabranjeni grad. Pored Tiananmena, na trgu se nalaze i Spomenik narodnim herojima, Velika dvorana naroda, Kineski nacionalni muzej i Mauzolej Mao Ce-tunga.
Tiananmenski trg ima površinu od 440.500 m² i promjer 880×500 m, te je dugo bio najveći gradski trg u svijetu (sada trg Xinghai u Dalianu, Liaoning, Kina), te mjesto mnogih povijesnih događaja. Tako je na njemu Mao Ce-tung objavio osnivanje Narodne Republike Kine 1. listopada 1949., što se slavi kao Dan državnosti Kine. No, u lipnju 1989. dogodio se je Pokolj na Tiananmenskom trgu, oružano gušenje pro-demokratskih prosvjeda, po kojemu je trg najpoznatiji u svijetu.
Međunarodni dan nedužne djece žrtava nasilja
Međunarodni dan nedužne djece žrtava nasilja obilježava se 4. lipnja kako bi se podsjetili da mnoga djeca pate zbog različitih vidova zlostavljanja. Nasilje nad djecom se bilježi u svim društvima i kulturama. U 88 zemalja svijeta ni do danas nije zabranjeno batinanje djece u odgojne mjere. U javnosti se pridaje velika pažnja zločinima počinjenim nad djecom, a istovremeno se javnost treba više senzibilizirati na ono svakodnevno, prikriveno nasilje koje se događa u obitelji, na školskom igralištu ili na internetu.