NA DANAŠNJI DAN: Marija Jurić Zagorka, Vinko Nikolić, Kominterna, Labinska republika, Sarah Bernhardt, Wilt Chamberlain, Dan rudara

Marija Jurić Zagorka, hrvatska književnica – 1873.

Dana 2. ožujka 1873. u Negovcu kraj Vrbovca rođena je Marija Jurić Zagorka, hrvatska književnica, autorica Gričke vještice i prva hrvatska novinarka.

Marija Jurić Zagorka bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala je u Obzoru i jedno vrijeme ga uređivala. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu.

Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana.

Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima je ispreplitala ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana. Umrla je u Zagrebu, 29. studenoga 1957.

Vinko Nikolić, književnik – 1912.

Nikolić, Vinko, hrvatski književnik, kulturni djelatnik i političar (Šibenik, 2. III. 1912 – Šibenik, 12. VII. 1997). Diplomirao na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1937. Godine 1939–45. radio je u Zagrebu kao suplent na Trgovačkoj akademiji i gimnazijski profesor. Za NDH bio je djelatan na kulturno-izdavačkom polju, 1941. raspoređen u Odgojni odjel vojske NDH, a 1942. pokrenuo i uređivao polumjesečnik Život za Hrvatsku.

Godine 1945. napustio je Zagreb te živio kao ratni zarobljenik u izbjegličkim logorima u Italiji, 1946. dobio je status političkog emigranta, 1947. otišao je u Argentinu, gdje je djelovao u političkom i kulturnom životu hrvatske političke emigracije. S F. Nevistićem uređivao je od 1947. polumjesečnik Hrvatska, a 1951. s A. Bonifačićem pokrenuo Hrvatsku reviju i njezinu Knjižnicu, u kojoj je uza znanstvenu i književnu esejistiku objavljivao memoarska djela istaknutih hrvatskih političkih emigranata. Godine 1966. vratio se u Europu i nastanio u Parizu. Nakon izgona iz Francuske, na zahtjev jugoslavenskih vlasti, bio je 1967. prihvaćen u Španjolskoj, gdje je živio do povratka u domovinu 1991. Godine 1992. postao je predsjednik Hrvatske matice iseljenika i potpredsjednik Matice hrvatske, 1993. imenovan je zastupnikom Županijskoga doma Sabora RH.

U književnosti se javio pjesmama u skupnoj zbirci Lirika grude (1934). Središnje su teme njegova nostalgičnog i elegičnoga pjesništva zavičaj, majka, more, Bog, domovina i povratak (Proljetna svitanja, 1935; Svijetli putovi, 1939; Moj grad, 1941; Oslobođeni žali, 1943; Izgubljena domovina, 1947; Oskvrnuto proljeće, 1947; Duga nad porušenim mostovima, 1964; Gorak je zemje kruv, 1977). Priredio je i više antologija, od kojih se osobito ističe antologija egzilnoga pjesništva Pod tuđim nebom (1957). Njegova knjiga putopisa i razgovora Pred vratima domovine: susret s hrvatskom emigracijom 1965.: dojmovi i razgovori (I–II, 1966–67), nastala kao plod susreta s hrvatskim iseljeničkim zajednicama u svijetu, vrijedan je izvor za rekonstrukciju i ocjenu povijesti hrvatske političke emigracije toga doba. Objavio je i zbornik Bleiburška tragedija hrvatskoga naroda (1976), memoarsko-dnevničku knjigu Tragedija se dogodila u svibnju …: jedna (prva) godina egzila u dnevniku »ratnoga« zarobljenika br. 324.664 (I–II, 1984–85) i dr.

U Moskvi osnovana Komunistička internacionala (Kominterna) – 1919.

Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.

Riječ je o tzv. Trećoj internacionali, osnovanoj u Moskvi 1919. godine, koja je okupljala one stranke, nastale iz radničkog pokreta, koje su prihvatile lenjinističku teoriju i boljševističku taktiku, nasuprot tzv. revizionistima iz Druge internacionale koji su se odrekli nasilne revolucije kao metode i prihvatili borbu za radnička prava putem sindikata, slobodnog tiska i slobodnih izbora unutar institucija parlamentarne demokracije.

Imajući u vidu opsežne ilegalne aktivnosti Kominterne i njenih nacionalnih “sekcija”, te aktivnosti na pokretanju (oružanih) revolucija, posrijedi je nesumnjivo organizacija osnovana u svrhu specijalnog rata protiv “buržoaskih režima” širom svijeta.

Nasuprot revizionista, koji su većinom zadržali naziv socijaldemokrati koji su mnoge radničke stranke usvojile prije Prvog svjetskog rata, pripadnici revolucionarne struje su, po uzoru na rusku partiju, usvojili za sebe ime komunisti, pa odatle i Komunistička internacionala.

Labinska republika – 1921.

Labinska republika je kratkotrajna samoupravna republika koju su rudari s područja Labina u Hrvatskoj proglasili 2. ožujka 1921. godine tijekom rudarskoga štrajka.

Raspadom Austrougarske monarhije poslije svršetka Prvog svjetskog rata Italija koristeći oslabljeni položaj krajeva koji su bili pod vlašću monarhije uspijeva prisvojiti i talijanizirati područja Istre i dijelova Dalmacije te stanovništvo i gospodarski potencijal zauzetih područja iskorištava u robovlasničkom smislu riječi. Prije nego što su preuzeli vlast u Italiji fašistički odredi su zaposlijeli sjedište radničkog odbora u Trstu 1921. godine, istog zapalili i napali predstavnike sindikata rudnika Raše.

Povodom ovog događaja i prijašnjeg robovlaničkog odnosa prema radnicima rudnika Labinštine dolazi do generalnog štrajka oko dvije tisuće rudara. Rudari u kratkom vremenskom roku zauzimaju rudnike, proglašavaju republiku pod krilaticom ‘kova je nasa’ (rudnik je naš), organiziraju vlast i takozvanu crvenu stražu kao zaštitu od fašista te sami rukovode proizvodnjom rudnika uz potporu dijela seljaka zemljoradnika. Talijanska uprava u Istri se odlučuje ugušiti postojanje republike vojnom silom što im 8. travnja 1921. godine i polazi za rukom nakon žestokog otpora rudara.

Sarah Bernhardt, glumica – 1923.

Sarah Bernhardt (Pariz, 22. listopada 1844. – Pariz, 2. ožujka 1923.), francuska glumica

Pravo ime – Henriette-Rosine Bernard. Prvi je put nastupila u Comedie-Francaise 1862. godine. U početku je nosila epitet “male ružne glupače”, što nije obećavalo sjajno napredovanje, ali nakon laskanja slavnog pisca Victora Hugoa, Sarah ubrzo postaje “besmrtna i božanska”, genij francuske pozornice. Glumila je u različitim pariškim kazalištima te u svojem vlastitom. Slavljena je kao najveća dramska umjetnica svojega vremena. Za njezin glas suvremenici su tvrdili da zanosi, uzbuđuje i zaluđuje. Nastupala je sve do starosti, i onda kada joj bolest oduzima čarobni glas i ljepotu. Nekoliko je puta obišla Europu i Ameriku, a u Zagrebu je gostovala 1899. i 1909. godine. Karijeru nije prekinula ni nakon amputacije noge 1914. godine.

Sarah se na filmu prvi put pojavljuje u “Hamletovu dvoboju” glumeći Hamleta. Kasnije još, nekoliko puta nastupa u filmovima, nadahnutim njezinim kazališnim predstavama. U svim svojim filmskim ulogama zadržala je patetiku mimike i pokreta svoje kazališne glume, ali već sama njena pojava na platnu osiguravala je komercijalni uspjeh. To se osobito odnosi na film “Kraljica Elizabeta”, snimljen 1912. u Engleskoj, jedan od prvih uspješnih dugometražnih filmova.

Premijera filma King Kong – 1933.

King Kong je slavni američki crno-bijeli film fantastike iz 1933. kojeg su režirali Merian C. Cooper i Ernest B. Schoedsack. Danas se smatra jednim od klasika kinematografije u kojem se posebno ističu fascinantni specijalni efekti Willisa O’Briena postavljeni pomoću Stop Motion animacije.

King Kong je inspiriran knjigom Arthura Conana Doylea “Izgubljeni svijet” iz 1912. u kojoj su znanastvenici otkrili žive dinosaure. Kako bi dočarao King Konga i razne dinosaure, Willis O’Brien je uložio puno truda u tada revolucionarnu tehniku za specijalne efekte zvanu Stop Motion animacija a na raspolaganju mu je bio budžet od 600.000 $.

Minijaturni model Konga bio je visok samo 40-ak centimetara. Pri premijeri je publika negativno reagirala na sekvencu u kojoj mornari padnu i provaliju i bivaju pojedeni od ogromnih pauka i guštera, pa su je redatelji izrezali i ona je do danas izgubljena. Isto tako, cenzura je često rezala pojedine scene, poput one u kojoj Kong skida Anninu haljinu ili ubija domoroce. U kinima je film slomio rekorde gledanosti zaradivši tada rekordnih 90.000 $ u prvome tjednu prikazivanja te postao iznimno utjecajan – Ray Harryhausen je izjavio da ga je film inspirirao da se bavi specijalnim efektime – a polučio je i puno nastavaka.

Wilt Chamberlain postiže 100 koševa na jednoj utakmici – 1962.

Wilt Chamberlain, američki profesionalni košarkaš, u sezoni 1961./62., igravši za Philadelphia Warriorse, ostvario je prosjeke od 50.4 poena i 25.7 skokova po utakmici, čime je srušio nekoliko NBA rekorda. 2. ožujka 1962., u Hersheyu u Pennsylvaniji, u utakmici protiv New York Knicksa, Chamberlain je odigrao nevjerojatno te je postigao i danas nedostižnih 100 poena u utakmici.

Dan rudara

Na današnji dan labinski rudari 1921. godine organizirali su štrajk i demonstracije i pod krilaticom Kova je nasa ( Rudnik je naš ) proglasili Labinsku Republiku. I prije nego što su fašisti ojačali i došli na vlast u Italiji, napali su sindikalne predstavnike raških rudnika u Trstu. To je bila iskra koja je pokrenula pobunu oko 2.000 labinskih rudara.

Proglasili su Republiku, uspostavili komitete i organizirali «crvene straže» kao zaštitu od fašista. Od 02. ožujka sami su organizirali proizvodnju. U pobuni su im se pridružili lokalni težaci. Talijanske vlasti odlučile su slomiti Labinsku Republiku poslavši vojsku na rudare. Talijanska vojska je 08.travnja napala rudare i slomila njihov otpor. Pobuna je u krvi ugašena, a radničke vođe kažnjeni. Lokalna legenda kaže kako je grupa rudara pobjegla u jedno od okna rudnika i zauvijek nestala. Mnogi tj. većina smatra da je 1921. godina i Labinska Republika bila početak organiziranog otpora fašizmu.