NA DANAŠNJI DAN: Marguerite Duras, Martin Luther King, Jr., osnovan Microsoft, Bernard Vukas, Jadranko Crnić, Hrvatska je pristupila NATO-u

2021-04-04-dndd

Marguerite Duras, književnica- 1914.

Marguerite Duras (rođena kao “Marguerite Germaine Marie Donnadieu”, Gia Dinh, Vijetnam, 4. travnja 1914. – Pariz, 3. ožujka 1996.) je francuska spisateljica, dramaturginja, scenaristica i redateljica. U francusku je književnu baštinu ušla kao jedna od najprevođenijih i najproučavanijih pisaca druge polovice 20. stoljeća.

Marguerite Duras

Rođena je u Gia Dinhu u blizini Sajgona u tada francuskoj koloniji Indokini. Bila je kći Marie Legrand i Henrija Donnadieua. Bila je aktivna članica Francuske komunističke partije i Pokreta otpora za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Napisala je velik broj književnih djela, romana, drama, intervjua, eseja te je bila redateljica filmova. Najpoznatije djelo je autobiografski roman “Ljubavnik ” (fra. L’Amant) (1984.), u kojem opisuje svoju mladenačku aferu s Kinezom. Napisala ga je sa 70 godina. Za roman je dobila prestižnu francusku književnu Prix Goncourt iste godine. Knjiga je ekranizirana u istoimenu filmu, kojega je režirao Jean-Jacques Annaud 1992., ali Margueriti Duras nije se svidio. Poznata je i po romanima “Brana na Pacifiku” (1950.) i “Moderato Cantabile” (1958.) te po scenariju za film “Hirošimo, ljubavi moja”, za kojeg je bila nominirana u kategoriji Oscara za najbolji originalni scenarij. Njeni romani su brojni i raznovrsni; zajedničko obilježje im je osobni ton i precizan stil pisanja.

Dio književnih znalaca i čitatelja, Duras smatraju autoricom čija djela sadrže izrazitu feminističku reprezentaciju u pristupu temama, likovima, ali i formi književnog teksta, no njezin je doprinos feminizmu osporavan od strane radikalnih feminističkih autorica.

Crvena armija (SSSR) oslobodila Mađarsku – 1945.

Dana 4. travnja 1945. godine Crvena armija (SSSR) oslobodila je Mađarsku, nakon što je privremena mađarska vlada sklopila primirje sa Sovjetskim savezom u siječnju. 1946. godine održana je Pariška mirovna konferencija, na kojoj je Mađarska potpisala Pariški mirovni sporazum i vratila se u granice od prije 1938. godine.

Ubijen Martin Luther King, Jr., – 1968.

Martin Luther King, Jr.

Dana 4. travnja 1968. godine, hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee, ubijen je Martin Luther King, Jr., američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i jedan od najvećih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.

Martin Luther King, Jr. najpoznatiji je po svom govoru naslovljenom ‘I Have a Dream’, kojeg je održao 1963. godine, kao jedan od vođa Marša na Washington. Također je jedan od najmlađih dobitnika Nobelove nagrade za mir. Primio ju je 1964. godine. Propovijedao je nenasilno nepokoravanje i građanski neposluh. Tijekom marševa koje je organizirao gađali su ga, vrijeđali i mrzili, ali on je ustrajao. 1968. godine, kada je ubijen, imao je samo 39 godina.

Osnovan Microsoft – 1975.

Microsoft Corporation (skr. MS; NASDAQ: MSFT) je američka multinacionalna tehnološka tvrtka sa sjedištem u Redmondu (Washington). Osnovne djelatnost tvrtke obuhvaćaju razvoj, proizvodnju, licenciranje, potporu i prodaju računalnog softvera, potrošačke elektronike, osobnih alata i srodnih usluga. Najpoznatije linije proizvoda uključuju liniju operacijskih sustava Microsoft Windows, paket proizvoda Microsoft Office, preglednike Microsoft Explorer i Microsoft Edge. Njihov vodeći hardverski proizvod je konzola Xbox i linija tableta Microsoft Surface. Microsoft je trenutno (2021.) najveći proizvođać softvera po prihodu, te općenito među najvećim tvrtkama prema tržišnoj kapitalizaciji. Zajedno s tvrtkama Google, Apple, Amazon i Facebook smatra se članom Velike petorke američkih tvrtki u informacijskoj tehnologiji.

Microsoft su osnovali Bill Gates i Paul Allen 4. Travnja 1975. godine za razvoj i prodaju BASIC interpretera za računala Altair 8800. Uspjeli su dominirati tržištem operacijskih sustava za osobna računala proizvodima MS-DOS sredinom 1980tih, te kasnije Microsoft Windows. Početna javna ponuda dionica tvrke u 1986. i naknadni rast njihove cijene, stvorila je tri milijardera, a procjenjuje se da je oko 12 tisuća njihovih zaposlenika postalo milijunašima. Od 1990-ih, Microsoft se značajno diverzificirao od tržišta operacijskih sustava, obavivši nekoliko pripajanja drugih tvrtki, najveća od kojih su Skype Technologies u svibnju 2011. za 8,5 milijardi dolara i LinkedIn u prosnicu 2016. za 26,2 milijardi dolara.

Prvi Microsoftov proizvod bio je Basic prevoditelj (eng. interpreter) za prvo komercijalno osobno računalo Altair 8800. Godine 1977. proizveli su i program-prevoditelj (eng. compiler) za programski jezik Fortran. U 1978. godini, otvorili su prvi prekomorski prodajni ured u Tokyu u Japanu, a prihod od prodaje te je godine premašio milijun dolara. Godine 1979. prebacuju težište razvoja na softver za 16-bitne mikroprocesore i na njima zasnovana računala. Pravi početak uspona Microsofta u vodeću softversku tvrtku počinje 1981, kada je IBM izbacio na tržište osobno računalo IBM PC. Računalo je koristilo Microsoftov operacijski sustav MS-DOS 1.0 i Microsoftove programske jezike Cobol, Basic i Pascal . Microsoft je zadržao autorska prava na sav navedeni softver pa je rast popularosti IBM PC računala i njegovih kopija izravno pridonio rastu Microsofta.

Bernard Vukas, hrvatski nogometaš – 1983.

Dana 4. travnja 1983. godine u Zagrebu je umro Bernard Bajdo Vukas, hrvatski nogometaš. Vukas je bio legendarni kapetan Hajduka, za kojeg je odigrao 615 utakmica i postigao 300 golova, a 1974. godine obnašao je i funkciju sportskog direktora kluba. Za Jugoslaviju je nastupio 59 puta i pritom postigao 22 gola, a jedno vrijeme je bio i kapetan izabrane vrste.

Bernard Vukas

U sezoni 1957./58. igrao je profesionalno u talijanskom nogometnom klubu Bologni, prije nego se vratio u Split. Igrao je za reprezentaciju FIFE na Wembleyju protiv Engleske, 21. listopada 1953. godine, u povodu proslave 90. godina engleskog nogometnog saveza. Utakmica je završila rezultatom 4:4, a Vukas bio jedan od zapaženijih aktera – namjestio je dva gola, a na njemu je napravljen i jedanaesterac koji je realizirao Ladislav Kubala.

Dvije godine kasnije, 13. kolovoza 1955. u Belfastu na utakmici Europa – Velika Britanija Bernard Vukas je bio najbolji igrač, postigavši tri gola i potvrdivši da je te sezone, samo godinu dana prije nego li je France Football po prvi puta dodijelio svoju Zlatnu loptu, bio najbolji nogometaš Europe.

Od 1963. do 1967. igrao je profesionalno u klubovima Austria Klagenfurt, GAK iz Graza i KSV Kapfenberg, gdje i završava karijeru. U anketi Večernjeg lista, Bernard Vukas je proglašen najboljim hrvatskim sportašem 20. stoljeća.

Jadranko Crnić, pravnik – 2008.

Jadranko Crnić (Zagreb, 25. ožujka 1928. – Zagreb, 4. travnja 2008.), hrvatski pravnik, bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Jadranko Crnić, pravnik

Jadranko Crnić je rođen u Zagrebu 25. ožujka 1928. godine. Židovskog je podrijetla. Osnovna školu pohađao je u Dugom Selu, nakon čega se školovao u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1952. godine, a doktorat iz pravnih znanosti je obranio na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. Pravosudni ispit položio je 1955. godine. Od 1952. godine bio je sudački pripravnik kod Kotarskog suda u Dugom Selu, a zatim je bio sudac u Kotarskom sudu Gospić te sudac i predsjednik Okružnog suda u Gospiću. Nakon toga je radio kao odvjetnik u Dugom Selu, a zatim je postao predsjednikom tamošnjeg Općinskog suda. Nakon toga je postao sudac Vrhovnog suda SR Hrvatske, pa predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda i zamjenik predsjednika.

1. listopada 1984. godine postao je sudac Ustavnog suda SR Hrvatske, čiji predsjednik postaje 1990. godine. U prosincu 1991. godine izabran je za suca Ustavnog suda, a za predsjednika toga suda imenovan je 7. prosinca 1991. godine. Ponovo je izabran za predsjednika 11. studenog 1995. godine s četverogodišnjim mandatom.

Bio je član Ustavotvorne komisije Predsjedništva Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990. godine. Na prvim višestranačkim izborima bio je predsjednik Republičkog odbora za nadzor izbora, a 2000. član Radne grupe predsjednika RH za pripremu stručne osnove za promjenu Ustava.

Sudjelovao je u radu niza grupa za izradu zakona, bio je glavni i odgovorni urednik časopisa “Zakonitost”, član radne grupe “Pravo i društvo temeljna istraživanja” HAZU te više pravnih časopisa. Objavio je više stotina članaka i autor je oko 40 knjiga, s ponovljenim izdanjima, iz područja radnog, imovinskog, stambenog i ustavnog prava, te dijelom obiteljskog i nasljednog prava. Održao je brojna predavanja s područja prava te zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, o čemu je napisao brojne radove.

Dr. Jadranko Crnić svojim radom zadužio je i Dugo Selo. Osnivač je i prvi urednik jednih od najstarijih lokalnih novina u Hrvatskoj «Dugoselske kronike», Bio je počasni predsjednik 100. godišnjeg Kulturno umjetničkog društva «Preporod» iz Dugog Sela, dobitnik je godišnje nagrade Dugog Sela za životno djelo 1996. godine, a svojim bogatim društvenim radom u Dugom Selu bavio se i sudjelovao u njemu do posljednjih dana.

Hrvatska je pristupila NATO-u – 2009. godine

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, Sjevernoatlantski savez ili jednostavno NATO (od engleskog North Atlantic Treaty Organisation), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana 4. travnja 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka. Danas organizacija broji 28 država članica, a političko središte i trajno središte Sjevernoatlantskog vijeća je u Bruxellesu (Belgija).Od 1999. godine sve aspirantice za članstvo sudjeluju u takozvanom Akcijskom planu za članstvo koji nudi praktične savjete i pomoć da se države što bolje pripreme za članstvo u Savezu.

Kandidati za članstvo su bili Bosna i Hercegovina i Crna Gora i S Makedonija. Makedonija je ispunila sve uvjete za članstvo istodobno kada i Hrvatska i Albanija, ali pristupanje Makedonije NATO-u je blokirala Grčka zbog spora oko naziva države Makedonije. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Sjeverna Makedonija pridružila se NATO-u 27. ožujka 2020., postavši 30. članicom Saveza nakon dugotrajnog postupka tijekom kojeg je morala promijeniti ime države.

Aktualno
Hrvatska