NA DANAŠNJI DAN: Liszt, Kubanska kriza, Dražen Petrović, Tonko Maroević, Vlaštica, Abercije Hieropolski
Franz Liszt, austrijski skladatelj mađarskog porijekla – 1811.
Dana 22. listopada 1811. u Rajnofu je rođen Franz Liszt, mađarski skladatelj. Taj skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni pisac, rođenjem Mađar, odgajan u Beču i Parizu, jedan je od najkontroverznijih umjetnika u povijesti glazbe.
Divio se velikim glazbenim klasicima, ali pisao je i djela koja revolucioniraju glasovirsko umijeće i simfonijsku formu. U Lisztovu opusu devetnaest Mađarskih rapsodija zacijelo ide među njegova najpopularnija djela.
ao skladatelj i pedagog postaje vodeća ličnost kruga učenika i pristaša predstavnika tzv. novonjemačke škole. Neko vrijeme djelovao je i u Rimu, gdje studira teologiju, prima niže duhovne redove i sklada pretežno crkvenu glazbu. Kao pijanist začetnik je nove ere virtuoziteta i stvaratelj moderne klavirske tehnike i sloga. U orkestralnoj glazbi izgradio je novi oblik – simfonijsku pjesmu. Umro je 31. srpnja 1886.
Kubanska kriza – 1960.
Dana 22.10.1960. , nakon što je razmotrio sve mogućnosti, od napada na Kubu do zračnoga bombardiranja lansirnih mjesta te diplomatskih manevara, američki je predsjednik John Kennedy objavio pomorsku blokadu Kube.
Upozorio je da će ratni brodovi spriječiti svaki pokušaj dopremanja ofenzivnog naoružanja i opreme na otok.
Rođen Dražen Petrović, hrvatski košarkaš – 1964.
Dana 22. listopada 1964. rođen je Dražen Petrović, jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša. Karijeru je započeo u rodnom Šibeniku, nakon čega je potpisao za zagrebačku Cibonu, koju je dva puta odveo na tron Europe.
Nakon Cibone odlazi u španjolski Real Madrid, gdje također postiže uspjehe. Istovremeno je i vođa reprezentacije Jugoslavije, s kojom osvaja broncu i zlato na Europskim i Svjetskim prvenstvima. Njegov talent prepoznat je NBA ligi te je Dražen 1990. postao član Portland Trail Blazersa, a dvije godine kasnije i New Jersey Netsa.
Draženovu karijeru prekinula je stravična prometna nesreća. Poginuo je 7. lipnja 1993. kraj bavarskog grada Ingolstadta.
Tonko Maroević, hrvatski pjesnik – 1941.
Rodio se je 1941. godine. Rano je ostao bez majke te je obitelj odgajao otac. Živjeli su u težim uvjetima jer se otac teško mogao zaposliti poslije rata, jer je bio žešće hrvatski, pravaški orijentiran. Zbog toga je Maroević široj hrvatskoj javnosti postao poznatiji tek nakon demokratizacije i osamostaljenja Hrvatske.
Tonko Maroević je maturirao u splitskoj Klasičnoj gimnaziji. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1976. tezom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas. Na istom je Fakultetu bio asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti 1965.1970, a od 1970. do umirovljenja u zvanju znanstvenog savjetnika 2011. radio je na Institutu za povijest umjetnosti te predajući kao profesor povijesti umjetnosti.
Istraživao je suvremenu hrvatsku umjetnost, napisao brojne eseje, likovne i književne kritike, pjesme. Angažirao se na promicanju umjetnosti te je bio čest na promocijama knjiga, otvaranju izložaba i sl. Bio je član raznih komisija i ocjenjivačkih sudova (za dodjelu nagrade Galerije Foruma i dr.). Od 2002. bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među ostalim Goranovim vijencem, nagrade Vladimir Nazor za životno djelo.
Umro je u Starom Gradu na Hvaru u 79. godini, gdje je i pokopan na mjesnom groblju.
Započela vojna operacija Vlaštica u dubrovačkom zaleđu – 1992.
Vlaštica je 915 metara visoka i dominantna kota u dubrovačkom zaleđu, u bosansko-hercegovačkoj općini Ravno, sa koje su u Domovinskom ratu tijekom 1992. godine pripadnici postrojbi vojske Republike Srpske vršili navođenje topničke vatre na civilne ciljeve u Dubrovniku i okolici. Operacija Vlaštica je bila jedna od najvažnijih operacija Domovinskog rata na Južnom bojištu, a cilj joj je bio zauzimanje 915 metara visoke kote i odbijanje neprijatelja što dalje od Dubrovnika a u svrhu spriječavanja daljnjeg granatiranja civilnih ciljeva.
Gubitkom Vlaštice neprijatelj je gubio izvidničku kotu za posredno granatiranje. Operacija je pomno planirana duže vrijeme. Izvidnici Četvrte gardijske i 163. dubrovačke brigade tri mjeseca su izviđali teren i tražili najprohodnije pravce djelovanja. Izlazak na vrh Vlaštice je bio iznimno težak zbog kamenjara i teško prohodnog terena, no izvidnici su dobro obavili svoj posao pa je akcija mogla krenuti. Akcija je krenula u 05:00 sati 22. listopada 1992. godine žestokom topničkom paljbom po neprijateljskim topničkim položajima.
Abercije Hieropolski (lat. Abercius, grč. Aberkios), svetac, koji se slavi 22. listopada.
Prema predaji bio je hieropolski biskup u Maloj Aziji kod Sinode. Živio je za cara Marka Aurelija. Njegov je život opisan u grobnom natpisu, što ga je sam Abercije dao uklesati prije svoje smrti.
Arheolog William Ramsay otkrio je 1883. godine dva odlomka izvornog nadgrobnog spomenika. Sultan Abdul Hamid pokloni papi Leonu XIII. veći komad natpisa, a Ramsay mu je ustupio manji komad, te se oba glavna odlomka nalaze sada u lateranskom muzeju.
Već 1881. godine otkrio je Ramsay kod Sinode drugi grobni natpis nekoga kršćanina Aleksandra. Na tom se nadgrobnom spomeniku nalaze tri prva i tri posljednja stiha Abercijeva natpisa uz promjenu imena i uz datum 216. godine.
