NA DANAŠNJI DAN: Ksaver Šandor Gjalski, obračun kod O. K. Corrala, François Mitterrand, Poplava u Zagrebu, talačka kriza u Moskvi, zajednička molitva u Asizu, Joža Horvat, Dan građanskog pravosuđa
Ksaver Šandor Gjalski, hrvatski književnik – 1854.
Ksaver Šandor Gjalski, rođen u Klanjcu 26. listopada 1854., bio je hrvatski književnik. Pisao je romane, pripovjetke, kronike, književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika druge polovice 19. i početka 20. stoljeća.
U svojim pripovijetkama ‘Pod starim krovovima’, ‘Za materinsku riječ’ i ‘Na rođenoj grudi’, on je ne samo kroničar, već i osjetljivi lirik, te istančan i zreo umjetnik. Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju. Gjalski se okušao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativši gotovo čitavu društvenu problematiku svojega doba.
Ostaje zabilježen kao prvi kritičar i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio.
Obračun kod O. K. Corrala – 1881.
Obračun kod O. K. Corrala jedan je od najčuvenijih obračuna na Divljem zapadu. Odigrao se 26. listopada 1881. godine. U malenom gradiću Tombstoneu u Arizoni sukobili su se članovi dviju bandi. Na jednoj strani bili su predstavnici zakona, klan Earp, a na drugoj strani banda klana Clanton.
U klanu Earp bili su braća Earp: Morgan, Wyatt i Virgil te doktor stomatolog Doc Holliday koji je bio Wyattov prijatelj. U klanu Clanton bili su mlađi brat Billy, Frank, braća McLaury, Ike Clanton kao vođa bande, Bily Claiborne te Pete Stevens. Povod borbi je bila prevlast u gradu te je u krvavom obračuno stradalo nekoliko članova obitelji Clanton, a od obitelji Earp samo su dvojica lakše ranjena.
Na početku borbe Ike Clanton kukavički je pobjegao te ostavio ostale da se bore. Mlađi brat Ikea Clantona prvi je poginuo u borbi. Za osvetu, klan Clanton je poslije nekog vremena ubio Morgana Earpa u zasjedi pucavši mu u leđa. Poslije obračuna vođa bande Ike Clanton sasvim se je povukao iz borbe za prevlast te je ostatak života proveo na svome ranču u blizini Tombstonea.
François Mitterrand – 1916.
François Maurice Adrien Marie Mitterrand (Jarnac, 26. listopada 1916. – Pariz, 8. siječnja 1996.), francuski političar, predsjednik Republike Francuske od 21. svibnja 1981. do 17. svibnja 1995. Član Socijalističke stranke.
Nakon pada komunizma oštro se protivio priznavanju Hrvatske i Slovenije, a poslije i Bosne i Hercegovine. U lipnju 1992. godine iznenada posjećuje Sarajevo te uspostavlja zračni most s humanitarnom pomoći za opkoljeni grad. Mnogi mu zamjeraju ovaj potez jer smatraju da je time stvoren dojam da opsade Sarajeva zapravo ni nema, te tako spriječio zapadnu vojnu intervenciju protiv bosanskih Srba i prepustio Sarajevo i ostatak BiH srpskim snagama na uništavanje.
Mitterand je bio tajnik predsjedavajući tajnik Socijalistička partije Francuske. U godini 1972., zajedno s komunistima oblikovao ljevičarski savez Union de la gauche.
Poplava u Zagrebu – 1964.
Poplava u Zagrebu 1964. godine najveća je elementarna nepogoda koja je zadesila Hrvatsku u novijoj povijesti. Dana 25. listopada 1964.
Sava je nezadrživo rasla, a u noći s nedjelje na ponedjeljak (26. 10.) dostigla je vrhunac i u jutarnjim satima poharala više od šest tisuća hektara užega gradskog područja na kojem je stanovalo 183 tisuće Zagrepčana. 17 ljudi je smrtno stradalo, uništeno je 15 tisuća stambenih zgrada i još 35 tisuća je oštećeno.
Zajednička molitva za mir 12 svjetskih religija u Asizu – 27. listopada 1986.
Prvi skup ovakve vrste u svijetu dogodio se 27. listopada 1986. u Asizu. Na poziv pape Ivana Pavla II., u Asiz su stigli predstavnici 12 svjetskih religija kako bi zajednički molili za mir. Skup se odvio u tri dijela. Prvi dio u Bazilici sv. Marije Aneđoske, drugi dio po raznim asiškim crkvama i trgovima, gdje su odvojeno molili predstavnici raznih religija, svaka skupina prema svojoj tradiciji. Treći dio se odvio pred Bazilikom sv. Franje. Također, na mnogim žarištima oružanih sukoba u svijetu taj je dan prihvaćen papin poziv da oružje barem na jedan dan “zašuti”.
Da bi se dogodio Međureligijski molitveni susret za mir u Asizu, koji je organizirao i predvodio papa Ivan Pavao II, 27. listopada 1986, a koji je značio vidljivi silazak duha Asiza na Crkvu i na cijeli svijet, trebalo se u Crkvi dogoditi mnogo toga, a prije svega Drugi vatikanski sabor!
S Drugim vatikanskim saborom Crkva se počela vraćati svojim izvornim odrednicama: slobodi, toleranciji, dijalogu, praštanju, izgradnji mira… bitnim, dakle, karakteristikama Kraljevstva Božjega, onom što bismo danas nazvali novim svijetom, svijetom u kojemu vladaju novi odnosi između čovjeka i čovjeka te čovjeka i Boga. To je svijet u kojemu ne vladaju nepravda, rat, siromaštvo, glad, nego pravednost, radost, veselje, mir i blagostanje, a takav svijet može biti samo rezultat Božje vladavine među ljudima. Taj svijet još nije stanje nego proces, i to proces kojemu je cilj konačna i vječna pobjeda mira i dobra. U tom procesu na poseban način sudjeluju mirotvorci, stoga su oni sinovi Božji. Oni stvaraju nove međuljudske odnose, odnose ljubavi, bratstva, prijateljstva i pravde te upravo je njima Drugi Vatikanski sabor svojim brojnim dokumentima otvorio nove vidike i nove mogućnosti.
Talačka kriza u Moskvi – 2002.
Dana 23. listopada 2002. pedesetak naoružanih Čečena pod vodstvom Movsara Barajeva zatočilo je 850 taoca u moskovskom Kazališnom centru u Dubrovki, zahtijevavši povlačenje ruskih vojnih snaga iz Čečenije i završetak Drugog čečenskog rata.
Talačka kriza trajala je dva i pol dana, nakon čega su ruske specijalne postrojbe Alfa, 26. listopada, ubacile nepoznato kemijsko sredstvo u ventilaciju zgrade i pretresle ju. Svih 40 napadača je ubijeno, a oko 130 taoca je umrlo trovanjem kemijskim sredstvom.
Joža Horvat, književnik -2012.
Horvat, Joža, hrvatski pripovjedač i putopisac (Kotoriba, 10. III. 1915. – Zagreb, 26. X. 2012.). Studirao pedagogiju, filozofiju i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Drugi svjetski rat proveo je kao aktivni antifašistički borac.
Od 1945. bio je član uredništva časopisa Republika, radio kao tajnik Matice hrvatske, poslije djelovao kao profesionalni književnik. Dva je puta, 1965. i 1973., brodovima Besa i Modra lasta putovao oko svijeta, što je postalo temom njegovih putopisa. Objavio roman Sedmi b (1939), a tijekom i nakon II. svjetskog rata pisao duhovite crtice i pripovijesti o ratnom i mirnodobnom životu (Za pobjedu, 1945; Prst pred nosom, 1947; Pripovijetke, 1951; Rasprodaja savjesti, 1957; Ni san, ni java, 1958; Abeceda ludih želja, 1960).
U ratnome romanu Mačak pod šljemom (1962), po kojem je snimljena i istoimena TV serija, kreirao lik izvana gruba, a osjećajna junaka iz naroda. Najznačajnija su mu djela putopisi: brodski dnevnik Besa (1973) i Molitva prije plovidbe (1995), u kojoj spaja različite žanrovske obrasce (putopis, esej, lirska proza, anegdota, autobiografski zapis) i uobličava putopisnu retrospektivu svih svojih plovidba. Doživljaji s putovanja morem teme su i romana za djecu i mladež, Operacija »Stonoga« (1982) i Waitapu (1984). Mladima su namijenjeni i romani Dupin Dirk i lijena kobila (1997) i Svjetionik (2000). Napisao je i nekoliko komedija, drama i filmskih scenarija. Godine 2005. objavio je autobiografiju Svjedok prolaznosti. Zbog specifičnoga humora koji prati i najtragičnije životne situacije, kritika njegovu prozu često uspoređuje s onom Slavka Kolara.
Europski dan građanskog pravosuđa
Europski dan građanskog pravosuđa Svrha obilježavanja europskog dana građanskog pravosuđa je upoznavanje građana s djelovanjem pravnog sustava u njihovim zemljama, edukaciji i informiranju o njihovim svakodnevnim pravima u području građanskog pravosuđa.
Europski dan pravosuđa ustanovljen 2003. godine od strane Vijeća Europe i Europske komisije države članice Vijeća Europe već tradicionalno obilježavaju 25. listopada.
