NA DANAŠNJI DAN: Križanić, Domjanić, Bjelovarska afera, Dujšin, Carlos, Ladan

Juraj Križanić, hrvatski pisac i političar – 1683.

Juraj Križanić bio je hrvatski pisac, jezikoslovac, političar te zagovornik slavenskog jedinstva. Križanić se smatra jednim od najranijih pristaša panslavenstva.

Idejama o ekonomskoj i političkoj nezavisnosti, o ubitačnosti vjerskog razdora i zloupotrebe Crkve, kao i pogledima na rad, ekonomiju i državnu upravu Križanić je jedinstvena pojava unutar hrvatske književnosti u 17. stoljeću.

Juraj Križanić poginuo je 12. rujna 1683. godine u redovima poljske vojske prilikom opsade Beča.

Dragutin Domjanić, hrvatski pjesnik – 1875.

Dragutin Domjanić, rođen u Adamovcu 12. rujna 1875., bio je pisac koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodiočnost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola.

Bio je član JAZU i predsjednik Matice hrvatske. U borbi ‘starih’ i ‘mladih’ u okviru hrvatske moderne na strani je ‘mladih’.

Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama. Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju.

Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: ‘Kipci i popevke’, a pjesma Fala i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio Vlaho Paljetak. Također hrvatska skladateljica Ivana Lang je uglazbila nekoliko Domjanićevih pjesama. Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme.

Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. Autor je i malo znane marionetne igre Petrica Kerempuh i spametni osel u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce ’20-ih godina.

Bjelovarska afera – 1888.

Bjelovarska afera povijesni je politički događaj, koji se dogodio 12. rujna 1888. godine u Bjelovaru tijekom susreta između austrijskog cara Franje Josipa I. i hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Car Franjo Josip I. po drugi je put posjetio Bjelovar, 12. rujna 1888. godine. Ovaj put povod su bile vojne vježbe na području sela Rače i Drljanovca, oko 20 km od Bjelovara. U carevoj pratnji bio je i prijestolonasljednik Rudolf i nadvojvode Willim, Joseph i Otto te engleski princ od Walesa, kasnije kralj Edvard VII.

U zgradi tadašnjeg gradskog poglavarstva u Bjelovaru (danas zgrada Gradskog muzeja), na prvome katu susreli su se car Franjo Josip I. i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Tijekom susreta, Franjo Josip I. prigovorio je biskupu što je poslao brzojavnu čestitku u Kijev prigodom 900. godina pokrštavanja Rusa. Na carev prigovor biskup Strossmayer mu je odgovorio: ‘Moja je savjest čista!’, te se udaljio od cara okrenuvši mu leđa, što je u to doba smatrano neviđenom uvredom.

Taj sukob nazvan je ‘Bjelovarska afera’. O tome se pisalo u mnogim tadašnjim europskim novinama. To je bio nagoviještaj skorašnjeg pada Austro-Ugarske. U Bjelovaru, na Trgu Hrvatskog sokola 11 (preko puta igrališta slavnog bivšeg ORK Partizan), na pročelju kuće u kojoj je Strossmayer prespavao nakon incidenta postavljena je spomen-ploča u spomen na ovaj događaj.

Dubravko Dujšin, hrvatski glumac – 1894.

Dana 12. rujna 1894. godine u Zadru je rođen Dubravko Dujšin, hrvatski kazališni i filmski glumac

Dujšin je počeo nastupati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, kojem je ostao vjeran do smrt, još dok je polazio Državnu glumačku školu, u proljeće 1921.

Svoje glumačke vrhunce postigao je ulogama Shakespeareovih Marca Antonia, Macbetha i Kralja Leara, te tumačenjem Begovićevih, Ibsenovih i Držićevih likova.

Uspješan je bio i u pučkoj, te salonskoj komediji, što je pridonijelo njegovoj popularnosti. Predavao je glumu, a neko vrijeme bio je i ravnatelj Drame Hrvatskog narodnog kazališta.

Režirao je i deset predstava, gostovao na mnogim pozornicama Jugoslavije, te igrao na filmu. Umro je 30. siječnja 1947. godine u Zagrebu. U čast Dujšinu i njegovom djelu u Hrvatskoj 1977. godine je osnovana Vjesnikova godišnja nagrada za kazališnu umjetnost “nagrada Dubravko Dujšin”.

Prvi rekord na 200 metara – 1968.

Čovjek prvi puta pretrčao 200 metara za manje od 20 sekundi.

Na američkim kvalifikacijama za Olimpijske igre 1968. u Echo Summitu John Carlos pretrčao je 200 metara za 19,92 sekundi.

Time je oborio rekord koji je držao Tommie Smith, prestignuvši ga za 0,3 sekunde.

Tomislav Ladan – 2008.

Tomislav Ladan je djetinjstvo i školovanje proveo je u Travniku, Bugojnu, Banja Luci i Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu 1958.

Pod utjecajem poliglota Rikarda Kuzmića i Henrika Barića, za vrijeme filoloških studija podjednako se posvetio proučavanju klasičnih jezika uz slavistiku i germanistiku.

Kako nije uspio dobiti mjesto na Filozofskom fakultetu, radio je neko vrijeme kao privatni poučavatelj, tumač, novinar, urednik za stranu književnost u izdavačkom poduzeću.

Na osobni poziv Miroslava Krleže 1961. prelazi na posao u Leksikografski zavod u Zagrebu, gdje je bio glavni ravnatelj, te urednik ˝Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika˝.

Putovao je u mnoge europske i izvaneuropske zemlje (Egipat, Kanada, Island, Kina) kao tumač ili predavač, ili radi proučavanja živih jezika i leksikografije.

Godine 1963./64. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Uppsali. Prvim književnim sastavcima javio se 1950. Nakon manjeg broja početničkih pjesama djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ ˝Miroslav Krleža˝ napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja kroatistike, opće etimologije, skandinavistike, te engleske i njemačke književnosti.

Tomislav Ladan umro je u Zagrebu na današnji dan 2008. godine.