NA DANAŠNJI DAN: Jelaćić imenovan banom, prvi “0K”, Joan Crawford, Wernher von Braun, fašistički pokret, Tito Strozzi, za Titanic 11 Oscara, Svjetski meteorološki dan
Josip grof Jelačić Bužimski – hrvatski ban – 1848.
Dana 23. ožujka 1848. kralj Ferdinand I. (V.) Habsburgovac imenovao je u Beču Josipa Jelačića hrvatskim banom. 8. travnja iste godine Jelačić je položio bansku prisegu, a 5. lipnja u Zagrebu je svečano ustoličen.
Josip grof Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), general i hrvatski ban od 1848. do 1859., član plemićke obitelji Jelačić. Ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme Revolucije u Mađarskoj 1848. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak.
Kada je u ožujku 1848. u Habsburškoj Monarhiji izbila revolucija i kada je uspostavljena madžarska samostalnost, što je iz temelja promijenilo državnopravni odnošaj Hrvatske prema Ugarskoj, u Hrvatskoj nije bilo bana niti je Sabor zasjedao. Kako je Jelačić bio krajiški zapovjednik i uz to poznati narodnjak, nastojanjem Franje Kulmera (u krugu madžarskih konzervativaca) i Lj. Gaja (u nadvojvode Ivana u Grazu), Jelačića je kralj Ferdinand 23. III. imenovao banom bez znanja i pristanka madžarske vlade. Neovisno o tom, velika Narodna skupština u Zagrebu aklamacijom ga je 25. III. izabrala za bana. Banska je čast uključivala promaknuće u čin generala i zapovjednika obiju banskih pukovnija, a zatim (7. IV) u čin podmaršala i vrhovnoga zapovjednika u Hrvatskoj i Vojnoj krajini. Bansku je prisegu Jelačić položio u Beču.
U odnošajima prema Pešti bio je na stajalištu Zahtijevanja naroda, koja su za Hrvatsku tražila odgovornu vladu na čelu s banom, i mislio je da se taj cilj, u osnovi protivan hegemonističkim težnjama Pešte, može postići nagodbom. Kako madžarska vlada nije poznavala ustupaka i kako se smatrala jedinom zakonitom vlašću i nad Hrvatskom, Jelačić je 19. IV. okružnicom svim oblastima u Hrvatskoj i Slavoniji prekinuo sve službene odnose s peštanskom vladom do saziva Sabora, a 25. IV. posebnim Banskim pismom, upućenim svakoj općini, potvrdio ukidanje »tlake gospodske i svake daće urbarijalske i desetine crkvene« i 27. IV. proglasio prijeki sud kojim je trebalo prije svega pogoditi političke protivnike pokreta – madžarone.
Prvi put zabilježena uporaba izraza “OK” – 1839.
Dana 23. ožujka 1839. prvi put je, u novinama Boston Morning Post, zabilježena uporaba izraza “OK” kao kratice za “allOK, ok, okay ili O.K. Iz engleskog je u kolokvijalnom jeziku korištena riječ, koja vjerojatno potječe iz angloameričkog engleskog jezika, i znači otprilike (sve je) u redu.
Izraz se smatra jednim od najpopularnijih riječi na svijetu te se koristi u raznim jezicima, pa tako i hrvatskom. Porijeklo ove riječi nije sasvim razjašnjeno. Postoji veliki broj manje ili više uvjerljivih teorija.
Znak za OK s prstima je kad palac i kažiprst formiraju krug. Međutim to se u raznim svjetskim regijama različito tumači. U Južnoj Americi primjerice ta gesta ima uvrijedljiv ili vulgaran značaj.
Joan Crawford, glumica – 1904.
Joan Crawford (San Antonio, 23. ožujka 1904. – New York, 10. svibnja 1977.), američka filmska glumica. Pravo ime – Lucille Fay LeSueur
Otac je napustio obitelj prije njezina rođenja, a nakon što ju je rodila njezina majka Anna LeSueur preselila se u Oklahomu i udala za lokalnog impresarija Henrya Cassina koji se brinuo o Lucille i njezinu starijem bratu Hallu. Luccile uzima ime Billie Cassin i počinje raditi kao plesačica. Cijela se obitelj potom seli u Kansas City, a Lucille plesom uzdržava cijelu obitelj i odlazi u privatnu školu glume. Nakon što je osvojila 46 $ na natjecanju u plesu, seli se u Chicago i zapošljava u kazalištu gdje je uočava agent MGM-a. Seli se u Hollywood, a u MGM-u joj nalaze novo ime Joan Crawford, koje navodno nikada nije voljela. Uskoro postaje najveća zvijezda kompanije, a ubrzo i najbolje plaćena.
Godine 1945. dobiva Oscara za glavnu žensku ulogu u filmu “Mildred Pierce”.
Wernher von Braun, raketni stručnjak – 1912.
Braun, Wernher von, američki raketni stručnjak njemačkoga podrijetla (Wirsitz, danas Wyrzysk, Poljska, 23. III. 1912 – Alexandria, SAD, 16. VI. 1977).
Jedan od vodećih stručnjaka za rakete i raketna oružja u nacističkoj Njemačkoj i jedan od konstruktora dalekometnih projektila V-1 i V-2, kojima je 1944–45. bombardirana Britanija.
Nakon kapitulacije Njemačke von Braun je sa svojom ekipom raketnih stručnjaka prešao u SAD i nastavio rad na razvoju i usavršavanju raketa. Pod njegovim vodstvom izgrađeno je u SAD-u nekoliko novih tipova raketa nosača za svemirske letove, među kojima i raketa Jupiter-C, kojom je 1958. lansiran prvi američki umjetni satelit Explorer I. Poslije je radio na projektu gigantske rakete Saturn V pa se smatra glavnim američkim raketnim stručnjakom, zaslužnim za uspjeh programa Apollo, tj. za let na Mjesec svemirskih brodova s ljudskom posadom.
Benito Mussolini u Milanu osnovao talijanski fašistički pokret – 1919.
Fašizam je postao organizirani politički pokret kada je 23. ožujka 1919. godine Mussolini s bivšim lijevim intervencionistima i mladim ratnim veteranima osnovao Fasci Italiani di Combattimento. Pokret je dobio ime po snopu pruća sa sjekirom u sredini – fasces – starom rimskom simbolu discipline. Pokretu su pristupali brojni veterani, nacionalisti, antisocijalisti i antiliberali, iako su fašisti u svojem prvom parlamentarnom pojavljivanju koalirali s liberalima, a Mussolini je pokušavao privući čak i socijaliste.
Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj i prevoditelj – 1970.
Tito Strozzi, rođen u Zagrebu 14. listopada 1892., bio je hrvatski glumac, redatelj, pisac i prevoditelj. Filozofski fakultet i Akademiju za glumačku umjetnost i pjevanje studirao je u Beču. Od 1919. godine član je HNK, a glumio je u drami, komediji i opereti.
Njegove briljantne kreacije Krležinm junaka, klasičnih heroja i salonskih umjetnika drže se antologijskima, a režije obuhvaćaju najširi repertoar hrvatskih i stranih autora.
Bavio se i filmom improvizirajući klavirsku pratnju za nijeme filmove, a osniva i filmska poduzeća, te glumi u više filmova. Autor je niza proznih djela, eseja, osvrta u dnevnom tisku i kazališnih komada, a poznati su i njegovi prijevodi klasičnih djela svjetske dramske i druge literature. Istaknuo se pedagoškim radom i pokretanjem dječjih emisija na zagrebačkoj radiopostaji, a pokretao je i časopise (Rampa) i dramsku biblioteku (Scena). Umro je 23. ožujka 1970. godine u Zagrebu. Godine 1993. je utemeljena kazališna nagrada koja nosi njegovo ime, a dodjeljuje ju se za najbolje pojedinačno ostvarenje u zagrebačkom HNK-u u protekloj sezoni.
Film Titanic osvojio 11 Oscara – 1997.
Titanic, film Jamesa Camerona iz 1997. godine, osvojio je 23. ožujka 1998. 11 Oscara, postavši film s najviše Oscara u povijesti.
Nominiran je za ukupno 14 nagrada Oscar, čime se po broju nominacija tada izjednačio s filmom Sve o Evi. 11 osvojenih Oscara uključuju one za najbolji film i režiju.
Titanic je postao najgledaniji film svih vremena, sveukupno zaradivši 1,8 milijardi dolara i na broju 1 ostao je punih 12 godina prije nego ga je s trona svrgnuo film Avatar, također u režiji Jamesa Camerona.
Svjetski meteorološki dan
Svjetski meteorološki dan 2021. godine posvećen je temi Ocean – naša klima i vrijeme. Time se slavi usmjerenost WMO-a na povezivanje oceana, klime i vremena unutar Zemljinog sustava.
Naša promjenjiva klima zagrijava ocean i tako utječe na vrijeme. WMO-ov godišnji izvještaj o globalnom stanju klime pokazuje da je prema mjerenjima 2020. godina bila jedna od tri najtoplije, unatoč hlađenju El Niñe u Tihom oceanu. Proteklo desetljeće od 2011. do 2020. bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja. Toplina oceana je na rekordnim razinama, a zakiseljavanje oceana se nastavlja. Morski se led topi. Stopa povišenja morske razine se ubrzala.
Tijekom prošle godine vidjeli smo produžena sušna razdoblja koja su produljila sezonu požara diljem svijeta. Razorni požari u Australiji, na primjer, povezani su s temperaturama oceana što je utjecalo na pojave jakih suša.
Visoke temperature oceana potaknule su rekordnu sezonu Atlantskih uragana te neobično intenzivne tropske ciklone u Indijskom oceanu te Južnom Pacifiku. Šteta nastala od olujnih uspora u tim područjima pokazala je snagu oceana i njegov razoran utjecaj na obalne zajednice.
Oceanske oluje u područjima izvan tropa nastavile su razarati brodove uzrokujući gubitak života i brodskog tereta.
Tijekom 2020. godine minimalna godišnja razina arktičkog morskog leda bila je među najnižima otkad postoje mjerenja. Polarne zajednice pretrpjele su neuobičajene obalne poplave te opasnosti od morskog leda koji se otapa.
