NA DANAŠNJI DAN: George Washington, Arthur Schopenhauer, Frédéric Chopin, Ranko Marinković, Cvijeta Grospić, Andy Warhol

George Washington, prvi američki predsjednik – 1732.

Prvi predsjednik SAD-a, “otac nacije”, George Washington, rođen je 22. siječnja 1732. godine.

Za predsjednika je jednoglsano izabran 1789. godine i tu je dužnost obnašao 8 godina, do 1797. Washington je težio uklanjanju razlika između sjevernih i južnih država SAD-a, a u vanjskoj politici je zauzeo neutralan stav prema francuskim revolucionarnim ratovima, što je stvorilo veliku opoziciju prema njegovoj politici u SAD-u, a Washington se zbog toga odbio kandidirati po treći put za predsjednika SAD-a 1796. godine.

Poslije svog predsjedničkog mandata 1797. godine povukao se iz političkog života. Umro je 14. prosinca 1799. Njegovim je imenom prozvana krajnja sjeverozapadna američka država, nekoliko manjih gradova, te novo administrativno središte i glavni grad – Washington.

Arthur Schopenhauer, njemački filozof – 1788.

Dana 22. veljače 1788. u Gdanjsku je rođen Arthur Schopenhauer, njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, kojeg se smatra utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.

Prema Schopenhaueru volja je osnova svega, Kantova “stvar po sebi”, suština svijeta koji je samo predodžba. Budući da je volja vječito nezadovoljena, život je beskrajna patnja, a ovaj svijet je najgori mogući svijet.

Cilj svega je, stoga, Schopenhauer vidio u nirvani – blaženom stanju konačnog oslobođenja od zemaljskih strasti. Do većeg je utjecaja došao tek pred kraj života i poslije smrti, 1860. godine.

Osim glavnog djela Svijet kao volja i predodžba, objavio je i O volji u prirodi, O slobodi ljudske volje, O temelju morala te Dva temeljna problema etike.

Frédéric Chopin, poljski skladatelj – 1810.

Poljski skladatelj i pijanist Frédéric Chopin rođen je 22. veljače 1810. godine u mjestu nedaleko Varšave – Żelazowa Wola.

Sve se češće kao datum glazbenikova rođenja navodi 1. ožujka, prema Chopinovom pismu iz 1833. ravnatelju poljskog književnog društva.

Osim manjeg broja orkestralnih i komornih djela, te 17 poljskih pjesama za glas i klavir, Chopin je skladao isključivo djela za glasovir. Bio je jedinstven kao pijanist, izvođač vlastitih djela i sasvim poseban i usamljen kao autor. Bio je bez uzora u prijašnjim razdobljima klasične glazbe i gotovo bez nasljednika.

Ostavio je opus od 74 tiskana djela koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obilježjima nemaju premca u europskoj glazbi. Svojom je umjetnošću odlučno djelovao na klavirsku glazbu i interpretativni stil, pa njegov utjecaj dopire i u 20. stoljeće. Umro je od tuberkoloze pluća, 1849. godine u Parizu, gdje je živio od 1830.

Ranko Marinković, hrvatski književnik i dramski pisac – 1913.

Hrvatski književnik i dramski pisac Ranko Marinković rodio se 22. veljače 1913. godine na Visu. Književni opus viškog Voltairea, kako ga se naziva, raznovrsan je i bogat te obuhvaća poeziju, književne i kazališne kritike, eseje, drame, pripovijetke i romane.

Iako je već bio poznati prozni i dramski pisac uvršten u školsku lektiru, nakon što je Kiklop, njegovo najpoznatije djelo, prenesen na filmske i TV ekrane, Marinkovićeva djela postala su traženija i čitanija.

Dobitnik je mnogih književnih nagrada, a njegova su djela prevedena na mnoge jezike. Umro je u Zagrebu, 28. siječnja 2001. godine.

Cvijeta Grospić, hrvatska književnica – 1922.

Cvijeta Grospić hrvatska je književnica koja je pisala pod pseudonimom Flora Dosen. Rođena je 22. veljače 1922. godine u Gospiću, a u petoj godini života se preselila u Zagreb.

Studirala je hrvatski, engleski, francuski, talijanski te književnosti na tim jezicima. Napisala je novele: “Maestro”, “Misa u ponedjeljak”, “Luda cijena”, “Život kao život”, “Ja svemir” i “Lirika”. Sva ta djela, posebno “Ilirka”, bili su bestseleri u Francuskoj. Sve je romane, osim “Maestra”, napisala na francuskom jeziku.

Andy Warhol, slikar 1987.

Andy Warhol, Pittsburgh, 6. kolovoza 1928. – New York, 22. veljače 1987., američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj rusinskog podrijetla.

U prvoj polovici 60-ih godina postaje vodeća ličnost pop arta, umjetničkog pokreta koji se služi ikonografijom i tiskarskim tehnikama masovne kulture. Prikaze predmeta masovne potrošnje umnožava i izvodi u sitotisku (Campbell-juha, Coca Cola, Brillo sapuni). Kasnije uvećava portrete tzv. super-zvijezda, prikazujući ih u smjelim kromatskim kontrastima (Elvis Presley, Marilyn Monroe, Elizabeth Taylor…).

Producirao je prvi album utjecajne rock-grupe Velvet Underground te pokrenuo reviju “Interview” i vlastitu televizijsku stanicu. U studiju “The Factory” snima avangardne, tzv. underground-filmove (“San”, “Djevojke iz Chelsea”, “Empire State Building”). Objavio je knjigu “POPism” i zbirku fotografija “America”.

Preživio je atentat koji je na njega izvršila radikalna feministkinja Valerie Solanas nakon čega se nije nikada zdravstveno oporavio.