NA DANAŠNJI DAN: Galileo Galilei, Matija Gubec , Ferdinand II., Nacionalni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti

Galileo Galilei, talijanski astronom i matematičar – 1564.

Dana 15. veljače 1564. u Pisi je rođen talijanski matematičar, fizičar i astronom Galileo Galilei.

Galilei je pronašao zakone slobodnog pada tijela i postavio jednadžbe kosoga hitca, prvi uveo eksperimentalnu metodu i matematičko formuliranje fizikalnih zakona, te na taj način postavio temelje klasične fizike. Otkrio je cikloidu i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je balistiku, određujući paraboličku putanju zrna. Konstruirao je prvi termoskop. 1610. godine je izradio poznati Galileijev teleskop s uvećanjem od 30x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 5x, i njime otkrio planine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze. Otkrio je da i planet Venera ima iste faze kao i Mjesec. Umro je 1642. godine u Arcetri kraj Firence.

Pogubljenje Gubca u Zagrebu – 1573.

Ambroz Matija Gubec, hrvatski seljak i vođa seljačke bune 1573., pogubljen je 15. veljače 1573. godine u Zagrebu.

U presudnoj bitci protiv plemića pod vodstvom podbana Gašpara Alapića kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. godine, Gubec je vodio seljačku vojsku od oko 6.000 ljudi.

Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljače 1573. godine, a prema legendi je javno mučen na Trgu svetoga Marka tako što je bio prisiljen nositi krunu od usijanoga željeza (kao “seljački kralj”), a zatim je raščetvoren.

Ferdinand II., ugarsko-hrvatski i češki kralj – 1637.

Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.

Njegov otac bio je drugorođeni sin Ferdinanda I. tako da je Ferdinand mogao doći na vlast tek po izumrijeću potomaka prvorođenog sina Ferdinanda I. Maksimilijana II.. Smrću Matije 20. ožujka 1619. godine, koji ga je odredio za nasljednika, Ferdinand je okrunjen za cara. Njegova žestoka katolička politika dovodi do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata koji je pri njegovom dolasku na vlast bio u začetku.

Godine 1630. je, unatoč odluci Hrvatskog sabora izdao Vlaški zakon (Statuta valachorum) u kojem Vlasi naseljeni u Križevačkoj, Koprivničkoj i Ivanićkoj kapetaniji zadržavaju svoje povlastice, koje su imali u Osmanskom Carstvu. Niti njegova smrt 15. veljače 1637. godine nije uspjela zaustaviti Tridesetogodišnji rat. Naslijedio ga je sin Ferdinand III..

Nacionalni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti

Nacionalni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti u Hrvatskoj se obilježava od 2006. godine.

Prigoda je to za podizanje svijesti o postojanju zloćudnih bolesti u djece, a samim time i pomoći njihovoj optimalnoj njezi i liječenju.

U Hrvatskoj svake godine od malignih bolesti oboli oko 150 djece.

Maligne bolesti, iako rijetke u dječjoj dobi, predstavljaju drugi uzrok smrtnosti djece, odmah iza prometnih nesreća.