NA DANAŠNJI DAN: Galilei pred inkvizicijom, Američki građanski rat, Montserrat Caballé, Franklin Roosevelt, prvi čovjek u Svemiru, Space Shuttle, Stjepan Mihalić, Dan gledanja u nebo

2021-04-12-dndd

Inkvizicija je započela službeno ispitivanje Galilea Galileija – 1633.

Galilei je pronašao zakone slobodnog pada tijela i postavio jednadžbe kosoga hitca, prvi uveo eksperimentalnu metodu i matematičko formuliranje fizikalnih zakona, te na taj način postavio temelje klasične fizike. Otkrio je cikloidu i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je balistiku, određujući paraboličku putanju zrna. Konstruirao je prvi termoskop. 1610. godine je izradio poznati Galileijev teleskop s uvećanjem od 30x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 5x, i njime otkrio planine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze. Otkrio je da i planet Venera ima iste faze kao i Mjesec. Umro je 1642. godine u Arcetri kraj Firence.

Iako rimokatolik i pionir Papinske akademije znanosti, a u mladosti sklon ideji zaređenja, Galileo je inzistiranjem na heliocentričnom sustavu kao ispravnoj astronomskoj teoriji ušao u polemične sukobe s Crkvom i drugim astronomima zbog njihove tadašnje sklonosti klasičnom geocentričnom sustavu, odnosno izostanku dokaza za paralaksu zvijezda, ali i Braheovom sustavu istraživača koji je vlastitim pronalascima konkurirao Galilejevim.

Galileo Galileij

Pod sumnjom za herezu i optužbom za pokušaj potkopavanja aristotelijanske filozofije prirode i Biblije, Rimska inkvizicija je 1615. godine istražila Galilejev slučaj, potom po zaključku zabranila Galileju da promiče heliocentrični sustav, a njegova istraživanja uvrstila je u popis zabranjenih djela.

Nakon bestseller djela iz 1632. godine Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo, u kojem u obliku dijaloga između učenika i učitelja uspoređuje ptolomejski i kopernikanski sustav i implicitno napada Papu Urbana VIII., protiv Galileja je pokrenut proces koji je doveo do kućnog pritvora, gdje 1638. dovršava Discorsi e dimostrazioni matematiche, intorno à due nuove scienze, subverzivno djelo u romanističkom dijalogu, koje kasnije postaje temeljem kinematike. Godine 1992. Papa Ivan Pavao II. službeno je ustanovio pogrešku Rimske inkvizicije, zatražio oprost i tom prilikom pozvao druge na dijalog znanosti i vjere po uzoru na Galilea.

Započeo Američki građanski rat napadom Južnjačke vojske na tvrđavu Fort Sumter u luci Charleston, Južna Karolina – 1861.

Američki građanski rat (1861–65), sukob između sjevernih država federalne Unije Sjedinjenih Američkih Država s 11 odcijepljenih južnih članica, koje su činile Konfederaciju SAD-a. Izbijanje sukoba vrhunac je desetljećima dugih nesuglasica oko doktrine o pravima država, trgovine i ropstva, ali i bitnih društveno-kulturnih vrijednosnih različitosti.

Izbor republikanskoga kandidata A. Lincolna za predsjednika SAD-a bio je povod za secesiju dijela južnih država. Premda je Lincoln bio spreman na kompromisno rješenje koje je uključivalo i održavanje ropstva u robovlasničkim državama (Crittendenov kompromis; Cowinov amandman), Južna Karolina napustila je Uniju već 20. XII. 1860., a slijedili su je Mississippi, Florida, Alabama, Georgia, Louisiana i Texas, koji su 4. II. 1861. u Montgomeryju (Alabama) proglasili Konfederaciju Sjedinjenih Država Amerike. Ubrzo su joj pristupili Virginia, Arkansas, Tennessee i Sjeverna Karolina.

Jug je Uniju smatrao pluralističkom ligom suverenih političkih jedinica, od kojih je svaka samostalno ratificirala Ustav prenoseći dio ovlasti na središnju vladu. Napade na robovlasnički sustav držali su kršenjem suverenosti. Sjeveru je Unija bila nacionalna država sa svim pripadajućim pravima. Očuvanje zajednice, ukidanje ropstva i jamčenje političkih i građanskih prava, osnovni su ratni ciljevi unionista. Rat je započeo napadom južnjačkoga topništva na federalnu utvrdu Fort Sumter u Charlestonu u travnju 1861. Neuspjehom sjevernjačkog udara na glavni grad Konfederacije Richmond 21. VII. 1861. kraj Bull Runa, postalo je jasno da su se pravila vojevanja promijenila. Južnjački general R. E. Lee namjeravao je, prenošenjem sukoba na prostor Sjevera, pokazati da je skupo i nemoguće prisiliti Konfederaciju na ostanak u Uniji. Sjever je želio pomorskom blokadom izolirati južne države, prepoloviti Konfederaciju i udariti na Richmond. Nakon sukoba oklopnjača Monitora i Merrimacka i gubitka New Orleansa u travnju 1862., Jug je pomorski bio gotovo posve izoliran.

Taktika Juga sve do bitke kraj Gettysburga 1–3. VII. 1863. bila je ofenzivna, jer se priželjkivala intervencija Francuske i Velike Britanije. Zauzimanjem Vicksburga 4. VII. 1863. unionistički general U. S. Grant ovladao je dolinom Mississippija, a general W. T. Sherman, osvajanjem Atlante 2. IX. 1864., prešao Georgiju i izbio na Atlantik. Nakon više poraza Unije u Marylandu i Pennsylvaniji preokret u ratu donijela je desetomjesečna opsada Petersburga, njezin kraj i osvojenje Richmonda 3. IV. 1865. te konačna Leejeva predaja kraj Appomattoxa 9. IV. 1865.

Američki građanski rat, koji je stvorio američku naciju, bio je tranzicijski sukob s mnogobrojnim značajkama modernoga vojevanja. Primjena Napoleonove strategije uz usavršene precizne puške velikog dometa rezultirali su velikim žrtvama na objema stranama (ubijeno je 620 000 ljudi). Prevagu nisu donijeli bolji konfederativni generali (Lee, T. J. Jackson, J. E. Johnston), nego unionistička sirovinska, gospodarska, financijska i pomorska nadmoć, prednosti u živoj sili te razvijenije prometne mreže, a donekle i bolje sposobnosti Lincolna od predsjednika Konfederacije Jeffersona Davisa. Jug su razdirala velika prava država članica, gubitak volje za otporom i moralne dvojbe oko ropstva. Ukinuće ropstva proglašeno je 1863., a potvrđeno XIII. i XIV. amandmanom na Ustav. Proširene su ingerencije središnje vlasti i sudova, stvorena je jedinstvena nacionalna valuta i bankovni sustav, pobijedile su vrijednosti slobodnoga kapitalizma, a zemlja se industrijalizirala.

Montserrat Caballé, operna pjevačica – 1933.

Montserrat Caballé (punim imenom Maria de Montserrat Viviana Concepción Caballé i Folch; Barcelona, 12. travnja 1933. — Barcelona, 6. listopada 2018.) bila je katalonska operna pjevačica. Proslavila se ulogama u operama Rossinija, Bellinija i Donizettija.

Montserrat Caballé

Temeljitu glazbenu naobrazbu stekla na Konzervatoriju u Barceloni, pjevanje je učila kod madžarske sopranistice Eugenije Kemény. Diplomirala 1954. U manjim kazalištima otpjevala gotovo sav sopranski repertoar, ali nije bila zapažena. Tek je 1965., nastupom u Carnegie Hallu u ulozi Lucrezije Borgije, postala primadonna assoluta u repertoaru ranoga talijanskog belkanta V. Bellinija i G. Donizettija. Jedna od najistaknutijih pjevačica današnjice, s najduljom karijerom, s gotovo 4000 javnih nastupa, repertoarom od 90-ak opernih uloga, 40-ak oratorijskih dionica i oko 800 popijevaka, kao i s golemom diskografijom od 34 kompletne operne uloge i mnogo recitala. Pjevačica izvanredne glasovne ljepote, vrhunske pjevačke tehnike, slavljena po prelijepim pianima.

Franklin Delano Roosevelt, američki predsjednik – 1945.

Franklin Delano Roosevelt, često znan i po svojim inicijalima FDR, bio je 32. predsjednik SAD-a (1933–1945). Četiri puta bio je biran za predsjednika i na toj je dužnosti proveo 12 godina. Rođen je 30. siječnja 1882. godine u New Yorku.

Franklin Delano Roosevelt

Roosevelt je bio središnja osoba svjetskih događanja sredinom 20. stoljeća, vodeći SAD tijekom razdoblja svjetske ekonomske krize i Drugog svjetskog rata.

Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, a drugi Drugim svjetskim ratom. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu – status u kome uživaju do današnjeg dana.

Roosevelt je sudjelovao na dva summitta savezničkih vođa – u Teheranu godine 1943. i Jalti godine 1945. – prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Umro je 12. travnja 1945. godine, nedugo prije završetka rata.

Sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin postao je prvi čovjek koji je odletio u svemir – 1961.

Jurij Gagarin

Gagarin, Jurij Aleksejevič (Alekseevič), ruski kozmonaut (Klušino kraj Gžatska, 9. III. 1934 – Moskva, 27. III. 1968). Prvi čovjek koji je letio svemirom. Srednju školu završio kao metalski radnik, u školi za voj. pilote u Orenburgu diplomirao 1957. Priključio se programu obuke za astronaute (1959), a među dvadesetoricom pristupnika odabran je za prvu ljudsku misiju u svemiru. Dana 12. IV. 1961. u svemirskom brodu Vostok 1 jedanput je obletio Zemlju, dosegnuvši maksimalnu visinu od 301 km. Taj je povijesni let trajao 108 min, a donio mu je velike počasti i svjetsku slavu. Odlikovan je Ordenom Lenjina, imenovan herojem SSSR-a, a od 1962. bio je i zastupnik u Vrhovnom sovjetu SSSR-a. Poginuo je u zrakoplovnoj nesreći prilikom rutinskoga vježbenog leta.

Columbia, prvi Space Shuttle, lansiran je na prvi let – 1981.

Space Shuttle Columbia (NASA Orbiter Vehicle Designation: OV-102) bio je drugi izrađeni, i prvi Space Shuttle korišten za svemirske letove u floti orbitera NASA-e.

Prvi puta lansiran u misiji STS-1, prvoj misiji Space Shuttle programa, obavio je 27 misija prije nego je uništen u nesreći tijekom povratka u atmosferu 1. veljače 2003. na kraju misije STS-107. Svih sedam astronauta je poginulo. Nakon nezavisne istrage o uzrocima katastrofe, NASA je odlučila povući flotu Space Shuttle orbitera 2011. u korist, kasnije otkazanih, programa Constellation i letjelice s ljudskom posadom Orion.

Stjepan Mihalić, pjesnik – 1984.

Hrvatski prozaik, feljtonist i dramatičar Stjepan Mihalić rođen je 16. srpnja 1901. godine u Karlovcu, gdje je i dočekao kraj života 12. travnja 1984. Pisati je počeo kao srednjoškolac, a prvu prozu objavio je u Vijencu, pod utjecajem ekspresionizma.

Stjepan Mihalić

Kasnije se priklonio realističkoj struji u hrvatskoj književnosti, istodobno pišući i dramske tekstove na tragu prvih Krležinih drama. Osnovao je kazališnu družinu koja je 1929. prikazala njegovu pasionsku igru u pet slika Grbavica. Predstava je neslavno propala, no nekoliko desetljeća kasnije redatelj Georgij Paro otkrio je u njoj zanimljive ekspresionističke elemente i s uspjehom je uprizorio. Atrakcija cirkusa Borov, Bukovački, Pred dan, Silom pokajnik, neke su od Mihalićevih drama.

U vlastitoj nakladi Mihalić tiska tri knjige: Grbavicu, Novele i Neprijatelje, a Matica hrvatska objavljuje mu pastoralnu pripovijest Zapaljena krv. Dijelovi te lirske proze među antologijskim su stranicama hrvatske književnosti tridesetih godina. Mihalićev roman Teleći odresci otkupljen je 1955. na natječaju sarajevske Narodne prosvjete kao najbolji roman. Njime se potvrdio kao zreo pripovjedač, a roman Elegija osnažio je uvjerenje kako je riječ o piscu vrijednoga opusa, s nepravdom zanemarenoga. O životu i duši rodnog grada Karlovca, nadahnuća mnogih umjetnika, Stjepan Mihalić je osobito uvjerljivo progovorio u novinskim feljtonima.

Dan gledanja u nebo

Je li to avion? Je li ptica? Ne! To je nebo! Nikad ne znamo što se tamo gore događa. Asteroid ili meteor možda putuju prema Zemlji. Mogla bi nastupiti Pomrčina Sunca. Jato gusaka ili ptica može nam upravo prelijetati iznad glave. Ili se oblaci mogu formirati u zečića ili medvjeda, ili orlova. Proslavite dan gledanja u nebo uzimanjem nekoliko minuta od vašeg dana za traženje oblika i za divljenje nebu!

Aktualno
Hrvatska