NA DANAŠNJI DAN: Friedrich Hegel, August Šenoa, Mihanović, Miloš, Branko Lustig Monet, BBC radio, Dan borbe protiv dijabetisa

Friedrich Hegel, filozof– 1770.

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i sa Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika njemačkog idealizma.

Hegel je utjecao na pisce široko različitih položaja uključujući njegove poklonike (Bauer, Marx, Bradley, Sartre, Küng) i njegove kritičare (Schelling, Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger). Hegel je raspravljao, možda čak i kao prvi, o odnosu između prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog. Njegovi utjecajni koncepti su spekulativna logika ili “dijalektika”, “apsolutni idealizam”, “dijalektika Gospodara/Roba”, “etički život” te važnost povijesti.

August Šenoa, hrvatski književnik – 1838.

August Ivan Napomuk Eduard Šenoa, rođen 14. studenog 1838., bio je hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist.

Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca).

Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu.

Antun Mihanović, tvorac Hrvatske himne – 1861.

Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.) bio je hrvatski književnik i pravnik.

Antun Mihanović je neprolaznu slavu stekao pjesmom Horvatska domovina koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatska himna. Pjesma je prvi put objavljena u desetom broju Gajeve Danice, 14. ožujka 1835. godine. U njoj je pjesnik sabrao sve što se od nas ne da otkinuti dok živimo kao narod što će uvijek oživljavati i buditi naša rodoljubna čuvstva. (Antun Barac). Za Horvatsku domovinu ili, prema prvom stihu, Lijepu našu ishitreni napjev uglazbio je, prema uvriježenom mišljenju, Vinkovčanin Josip Runjanin a ukajdio ga je, po predaji veoma točno, učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger. Prvi put javno je izvedena 1861. godine. Kao nacionalna himna prihvaćena je 1891. godine.

Zvonimir Miloš, revolucionar – 1903.

Rođen 14 studenog 1903. 1903. godine na Sušaku, u obitelji računovođe Julija Miloša. Članovi obitelji Miloš bili su nacionalno osvješteni, a nakon što se preselio u Trst uključio se u rad slovenskih društava. U Trstu je završio poslovnu školu i radio kao knjigovođa tvrtke Notagrando.

Bio je aktivan u klubovima za mlade, a nakon njihova raspuštanja 1927. godine bio je jedan utemeljitelja i vođa tajne organizacije Borba. Sudjelovao je u prosvjednim podmetanjima požara u školama i vrtićima u kojima s sprovodila nasilna asimilacija te u postavljanju eksploziva ispod svjetionika pobjede u Trstu – 6. siječnja 1930. i uredništvu fašističkog lista Il Popolo di Trieste 10. veljače 1930.

Tijekom masovnih uhićenja pripadnika organizacije TIGR u proljeće 1930., bio je uhićen i mučen u zatvoru. Posebni vojni sud za zaštitu zemlje ga je, na 1. Tržičkom procesu , održanom od 1. do 5. rujna 1930. osudio na smrt. Miloš je zajedno s Franom Marušičem, Ferdom Bidovcem i Alojzom Valenčićem strijeljan 6. rujna 1930.

Claude Monet, slikar 1840.

Oscar-Claude Monet (Pariz, 14. studenog 1840. – Giverny, 5. prosinca 1926.) je najdosljedniji francuski slikar impresionizma.

Umjetnici su koristili slobodne pokrete kistom i mnogo grudica čiste boje – obilježja onoga što danas nazivamo impresionističkim stilom. Isprva su ljudi mislili da te slike izgledaju nedovršeno, no danas pripadaju najpoznatijim slikama na svijetu. Po njegovoj slici “Utisak”, odnosno prema francuskom nazivu izvornika “Impression, soleil levant”, je i čitav pravac, impresionizam, dobio ime. Pored “Impresije” ili “Zalaska sunca”, naslikao je i “Rađanje sunca”. Monet je u početku slikao figuralne slike (krajobraze sa 2 do 3 lika), a kasnije i prave krajobraze. Znao je isti motiv slikati više puta, čineći cijele serije, primjerice “Pročelja Rouenske katedrale”.

Početkom 19. stoljeća umjetnici su na otvorenom obično skicirali, no svoje slike su dovršavali u ateljeu. Monet je bio među prvima koji je cijelo platno naslikao i dovršio na otvorenom. Svoj slikarski stalak posvuda je nosio sa sobom – na plažu, u polje, na željezničku stanicu – a imao je i brodić preuređen u plovni atelje tako da je mogao slikati ploveći Seinom.

Monet je ovaj pogled na francusku luku Le Havre uključio u izložbu 1874. Kritičar Louis Leroy napisao je članak u kojemu je napao ovu sliku za koju je smatrao da je odveć nalik skici da bi bila izložena kao dovršeno djelo. Leroy je svoj članak naslovio “Izložba impresionista”, s pogrdnim značenjem te riječi. No, naziv je ostao i danas se koristi za označavanje djela Moneta i njegovih prijatelja.

Monet je bio očaran svjetlom. Naslikao je nekoliko skupina sa istim motivom, pokazujući kako se boja mjenja s promjenom svjetlosti. Godina 1892-93. naslikao je niz slika katedrale u Rouenu, Francuska. Radio je brzo, ponekad više od 14 različitih slika dnevno, nanoseći debele slojeve boje koji su izgledali kao da oponašaju debljinu samog kamena.

Godine 1883. Monet je preselio u Giverny na sjeverozapadu Francuske. Oko svoje kuće uredio je prekrasan vrt i izgradio ribnjak u koji je posadio lopoče. Sljedećih 25 godina taj vrt bio je njegova omiljena slikarska tema i ribnjak s lopočima uvijek je iznova slikao. Bio je očaran bojama tih cvjetova, svjetlosnim efektima na njegovu lišću i odrazima u vodi ribnjaka. Mnoge slike lopoča bile su goleme pa je Monet izgradio specijalni atelje u kojemu je radio.

BBC započeo radio emitiranje – 1922.

Na današnji dan 14 studenog 1922. BBC je započeo s radio emitiranjm svog programa. BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.

Ima 28,500 zaposlenika samo u Ujedinjenom Kraljevstvu s godišnjim budžetom od 4 milijardi funti /8 milijardi dolara.

BBC je prva javna, nacionalna televizija. Osnovana je 18. listopada pod nazivom British Broadcasting Company. 1927. godine je, po primitku kraljevskog odobrenja (“Royal Charter”), preimenovana u British Broadcasting Corporation i time postala javna televizija koju financiraju građani.

BBC proizvodi i emitira program diljem svijeta na televiziji, radiju i internetu. Glavna misija BBC-a je: “Informirati, obrazovati i zabaviti gledatelje”.

Branko Lustig, producent – 2019.

Branko Lustig (Osijek, 10. lipnja 1932. – Zagreb, 14. studenoga 2019.) bio je hrvatski producent i glumac židovskoga podrijetla.

Tijekom Drugoga svjetskog rata bio je interniran u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen. Prvi je Hrvat koji je kao najbolji producent nagrađen dvjema filmskim nagradama ‘Oscar’ i to 1993. godine za film Schindlerova lista te 2001. godine za film Gladijator. Dvostruki je dobitnik nagrade Zlatni globus za navedene filmove.

Dan borbe protiv dijabetisa

Više od 150 zemalja svijeta 14. studenog prigodnim aktivnostima obilježava svjetski dan borbe protiv dijabetesa (šećerne bolesti). Svjetski dan borbe protiv dijabetesa je ustanovljen 1991. od strane Svjetske zdravstvene organizacije i IDF-a (International Diabetes Federation) u znak sjećanja na Frederika Bantinga koji je 1922. godine u svojem laboratoriju izolirao inzulin, čime je započela nova era u liječenju ove bolesti.