NA DANAŠNJI DAN: Franjo Vranjanin, Euharistijsko čudo u Ludbregu, pad Klisa, George Westinghouse, Gajo Petrović, Svjetski dan glaukoma
Franjo Vranjanin, renesansni kipar – 1502.
Franjo Vranjanin (Francesco Laurana), (Zadar, oko 1430. – Marseille ili Avignon, 12. ožujka 1502.), jedan je od najznačajnijih hrvatskih renesansnih kipara.
Brat je poznatog hrvatskog renesansnog graditelja Lucijana Vranjanina, rođen u Vrani kraj Pakoštana, koja je u vrijeme umjetnikovog rođenja bila pod mletačkom upravom.
U Napulju sudjeluje u radu na Trijumfalnom luku Alfonsa I (1452.-1472.). Boravi na Siciliji, gdje mu se pripisuje kapela Mastrantomio crkve Sv. Franje Asiškog u Palermu.
Posljednje arhitektonsko djelo radi u Marseillesu, u katedrali na kapeli Sv. Lazara (1475.-1481.). Poznat je po bistama u kojima je razvio vrlo osobit stil.
Euharistijsko čudo u Ludbregu – 1513.
Papa Lav X. samo tri dana nakon početka svog pontifikata, objavio je bulu, odobrivši javno štovanje relikvije Svete Krvi Isusove nastale euharistijskim čudom u Ludbregu.
Relikvija Krvi Kristove iz Ludbrega, potječe iz 1411. godine. Tada se dogodio, čudesan događaj pojave Presvete Krvi Kristove, o kojemu je papa Leon X., 1513. godine izdao bulu. Ampulica sa Presvetom Krvi Kristovom, čuva se u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu.
Godine 1411., jedan svećenik slavio je svetu Misu. Za najvažnijeg dijela, svećenik je posumnjao u istinitost tvrdnje kako on nakon pretvorbe u rukama drži pravo Tijelo Isusovo, a u kaležu pravu Krv Isusovu. Dospijevši do dijela svete mise gdje se Sveta Hostija lomi u tri dijela, svećenik je opazio da se u kaležu nalazi prava svježa krv.
Godine 1739. u Moslavini i Slavoniji harala je kuga. Stoga je na Hrvatskom saboru u Varaždinu, u prosincu 1739. odlučeno je, da se u Ludbregu izgradi zavjetno svetište, ako Svevišnji zaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji. Izabran je Ludbreg, zbog euharistijskog čuda iz 1411. godine i jer se u njemu čuva relikvija Krvi Kristove. Kuga je prestala, ali zavjet nije odmah učinjen, vjerojatno iz objektivnih razloga i s vremenom je pao u zaborav. Zavjet je ispunjen tek 1. rujna 1996. godine.
Pad Klisa – 1537.
Na današnji dan 12. ožujka 1537. nakon više od 15 godina opsade i borbi, osmanska vojska uspjela je osvojiti slavnu tvrđavu Klis. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište hrvatske obrane protiv turskih osvajača. Osvajanjem Klisa, Osmanlije su uspjele zauzeti i Solin te prodrijeti preko Kaštela do Splita koji nisu nikada uspjeli osvojiti.
Protuosmanlijske borbe vođene tijekom 16. stoljeća na krvlju natopljenoj tromeđi velikih carstava, habsburškoga, mletačkoga i osmanskog, iznjedrile su nekolicinu znamenitih hrvatskih ratnika i ratovođa, čija se slava pronijela diljem kršćanske Europe i čiji su pothvati izazivali divljenje na mnogim onovremenim dvorovima. Među njima je i Petar Kružić, glasoviti kapetan kliški. Na novoj zapovjednoj dužnosti sudjelovao je s banom Petrom Berislavićem u bitki na Plješivici, u kojoj je ban izgubio glavu.
Bitka podno Klisa, na ušću Jadra, 12. ožujka 1537. završila je potpunim porazom hrvatske kršćanske vojske. Poginuo je i Petar Kružić, a Osmanlije su mu odrubili glavu. Klis se poslije toga predao, a njegovim padom bilo je izgubljeno i posljednje uporište u Hrvatskoj južno od Velebita. Doskora je čitava južna Hrvatska dospjela pod osmansku vlast.
George Westinghouse, izumitelj – 1914.
Westinghouse George, američki izumitelj i industrijalac (Central Bridge, New York, 6. X. 1846 – New York, 12. III. 1914). Živio je i radio uglavnom u Pittsburghu, a tijekom radnoga vijeka registrirao je više od 360 patenata, koji su se većinom odnosili na električnu energiju i elektroindustriju, na željeznicu te na iskorištavanje prirodnoga plina.
Već jedan od prvih njegovih izuma, željeznička kočnica sa stlačenim zrakom (1869), koja se i danas rabi u vlakovima, teškim kamionima i autobusima, učinio ga je slavnim i bogatim. Prije toga izumio je rotirajući parni stroj i konstrukciju za vraćanje željezničkog vagona na tračnice nakon iskliznuća. Slijedili su izumi u vezi sa signalnim sustavom na željeznici i željezničkim skretnicama te uređajima za iskorištavanje prirodnoga plina iz naftnih bušotina, za plinovode i za distribucijsku plinsku mrežu u gradovima itd.
Uočio je prednosti izmjenične struje pred istosmjernom u prijenosu električne energije i u primjeni za pogon električnih strojeva. God. 1886. osnovao je Westinghouse Electric Company (poslije → westinghouse electric corporation), otkupio Tesline patente s područja izmjenične struje i uveo sustav izmjenične struje u SAD, čime je nadvladao pristaše istosmjerne struje, među kojima je bio i T. A. Edison. Na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. prikazao je sustav izmjenične struje putem impresivne električne rasvjete, a u hidroelektranu na slapovima Niagare ugradio je Tesline generatore. Svojim izumima, idejama i tehničkim poboljšanjima pridonio je i razvoju telefonske mreže, parnih turbina, električnih lokomotiva i dr. Westinghouse je bio vodeći američki industrijalac svojega doba, osnivač mnogobrojnih tvrtka i tvornica te poslodavac za 50 000 radnika.
Gajo Petrović, filozof 1927.
Gajo Petrović (Karlovac, 12. ožujka 1927. – Zagreb, 13. lipnja 1993.), hrvatski filozof srpskog podrijetla, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti.
Gajo Petrović
Jedan od najvažnijih predstavnika praxis filozofije. Svoje je filozofsko usmjerenje označavao kao mišljenje revolucije.
Bio je profesor ontologije, spoznajne teorije i logike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od 1950. pa do smrti, a predavao je na mnogim sveučilištima u Europi i SAD-u. Počasni je doktor sveučilišta u Strasbourgu.
Član SANU od 1988 godine. Jedan je od osnivača i glavni urednik međunarodno poznatoga časopisa Praxis (1964-1974.) te suosnivač i član Savjeta Korčulanske ljetne škole (1964-1974.). Objavio je 14 knjiga (Engleski empirizam, Od Lockea do Ayera, Filozofija i marksizam, Prologomena za kritku Heideggera i dr.) i više rasprava i eseja.
Svjetski dan glaukoma
Svjetski dan glaukoma obilježava se na inicijativu Svjetske glaukomske organizacije i Svjetske organizacije pacijenata oboljelih od glaukoma, s ciljem da se što više podigne svijest ljudi o toj bolesti.
Po podacima Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, svaki drugi Hrvat ima problema s vidom. Čak 65 milijuna ljudi u svijetu boluje od glaukoma, a 4,5 milijuna ih je zbog bolesti oslijepilo.
