NA DANAŠNJI DAN: Franjo Vranjanin, Euharistijsko čudo u Ludbregu, pad Klisa, George Westinghouse, Gajo Petrović. Svjetski dan glaukoma

Papa Lav X. samo tri dana nakon početka svog pontifikata, objavio je bulu, odobrivši javno štovanje relikvije Svete Krvi Isusove nastale euharistijskim čudom u Ludbregu
2021-03-12-dndd

Franjo Vranjanin, renesansni kipar – 1502.

Franjo Vranjanin (Francesco Laurana), (Zadar, oko 1430. – Marseille ili Avignon, 12. ožujka 1502.), jedan je od najznačajnijih hrvatskih renesansnih kipara.

Brat je poznatog hrvatskog renesansnog graditelja Lucijana Vranjanina, rođen u Vrani kraj Pakoštana, koja je u vrijeme umjetnikovog rođenja bila pod mletačkom upravom.

U Napulju sudjeluje u radu na Trijumfalnom luku Alfonsa I (1452.-1472.). Boravi na Siciliji, gdje mu se pripisuje kapela Mastrantomio crkve Sv. Franje Asiškog u Palermu.

Posljednje arhitektonsko djelo radi u Marseillesu, u katedrali na kapeli Sv. Lazara (1475.-1481.). Poznat je po bistama u kojima je razvio vrlo osobit stil.

Euharistijsko čudo u Ludbregu – 1513.

Papa Lav X. samo tri dana nakon početka svog pontifikata, objavio je bulu, odobrivši javno štovanje relikvije Svete Krvi Isusove nastale euharistijskim čudom u Ludbregu.

Relikvija Krvi Kristove iz Ludbrega, potječe iz 1411. godine. Tada se dogodio, čudesan događaj pojave Presvete Krvi Kristove, o kojemu je papa Leon X., 1513. godine izdao bulu. Ampulica sa Presvetom Krvi Kristovom, čuva se u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu.

Godine 1411., jedan svećenik slavio je svetu Misu. Za najvažnijeg dijela, svećenik je posumnjao u istinitost tvrdnje kako on nakon pretvorbe u rukama drži pravo Tijelo Isusovo, a u kaležu pravu Krv Isusovu. Dospijevši do dijela svete mise gdje se Sveta Hostija lomi u tri dijela, svećenik je opazio da se u kaležu nalazi prava svježa krv.

Godine 1739. u Moslavini i Slavoniji harala je kuga. Stoga je na Hrvatskom saboru u Varaždinu, u prosincu 1739. odlučeno je, da se u Ludbregu izgradi zavjetno svetište, ako Svevišnji zaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji. Izabran je Ludbreg, zbog euharistijskog čuda iz 1411. godine i jer se u njemu čuva relikvija Krvi Kristove. Kuga je prestala, ali zavjet nije odmah učinjen, vjerojatno iz objektivnih razloga i s vremenom je pao u zaborav. Zavjet je ispunjen tek 1. rujna 1996. godine.

Pad Klisa – 1537.

Na današnji dan 12. ožujka 1537. nakon više od 15 godina opsade i borbi, osmanska vojska uspjela je osvojiti slavnu tvrđavu Klis. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište hrvatske obrane protiv turskih osvajača. Osvajanjem Klisa, Osmanlije su uspjele zauzeti i Solin te prodrijeti preko Kaštela do Splita koji nisu nikada uspjeli osvojiti.

Protuosmanlijske borbe vođene tijekom 16. stoljeća na krvlju natopljenoj tromeđi velikih carstava, habsburškoga, mletačkoga i osmanskog, iznjedrile su nekolicinu znamenitih hrvatskih ratnika i ratovođa, čija se slava pronijela diljem kršćanske Europe i čiji su pothvati izazivali divljenje na mnogim onovremenim dvorovima. Među njima je i Petar Kružić, glasoviti kapetan kliški. Na novoj zapovjednoj dužnosti sudjelovao je s banom Petrom Berislavićem u bitki na Plješivici, u kojoj je ban izgubio glavu.

Bitka podno Klisa, na ušću Jadra, 12. ožujka 1537. završila je potpunim porazom hrvatske kršćanske vojske. Poginuo je i Petar Kružić, a Osmanlije su mu odrubili glavu. Klis se poslije toga predao, a njegovim padom bilo je izgubljeno i posljednje uporište u Hrvatskoj južno od Velebita. Doskora je čitava južna Hrvatska dospjela pod osmansku vlast.

George Westinghouse, izumitelj – 1914.

Westinghouse George, američki izumitelj i industrijalac (Central Bridge, New York, 6. X. 1846 – New York, 12. III. 1914). Živio je i radio uglavnom u Pittsburghu, a tijekom radnoga vijeka registrirao je više od 360 patenata, koji su se većinom odnosili na električnu energiju i elektroindustriju, na željeznicu te na iskorištavanje prirodnoga plina.

George Westinghouse

Već jedan od prvih njegovih izuma, željeznička kočnica sa stlačenim zrakom (1869), koja se i danas rabi u vlakovima, teškim kamionima i autobusima, učinio ga je slavnim i bogatim. Prije toga izumio je rotirajući parni stroj i konstrukciju za vraćanje željezničkog vagona na tračnice nakon iskliznuća. Slijedili su izumi u vezi sa signalnim sustavom na željeznici i željezničkim skretnicama te uređajima za iskorištavanje prirodnoga plina iz naftnih bušotina, za plinovode i za distribucijsku plinsku mrežu u gradovima itd.

Uočio je prednosti izmjenične struje pred istosmjernom u prijenosu električne energije i u primjeni za pogon električnih strojeva. God. 1886. osnovao je Westinghouse Electric Company (poslije → westinghouse electric corporation), otkupio Tesline patente s područja izmjenične struje i uveo sustav izmjenične struje u SAD, čime je nadvladao pristaše istosmjerne struje, među kojima je bio i T. A. Edison. Na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. prikazao je sustav izmjenične struje putem impresivne električne rasvjete, a u hidroelektranu na slapovima Niagare ugradio je Tesline generatore. Svojim izumima, idejama i tehničkim poboljšanjima pridonio je i razvoju telefonske mreže, parnih turbina, električnih lokomotiva i dr. Westinghouse je bio vodeći američki industrijalac svojega doba, osnivač mnogobrojnih tvrtka i tvornica te poslodavac za 50 000 radnika.

Gajo Petrović, filozof 1927.

Gajo Petrović (Karlovac, 12. ožujka 1927. – Zagreb, 13. lipnja 1993.), hrvatski filozof srpskog podrijetla, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti.

Gajo Petrović

Jedan od najvažnijih predstavnika praxis filozofije. Svoje je filozofsko usmjerenje označavao kao mišljenje revolucije.

Bio je profesor ontologije, spoznajne teorije i logike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od 1950. pa do smrti, a predavao je na mnogim sveučilištima u Europi i SAD-u. Počasni je doktor sveučilišta u Strasbourgu.

Član SANU od 1988 godine. Jedan je od osnivača i glavni urednik međunarodno poznatoga časopisa Praxis (1964-1974.) te suosnivač i član Savjeta Korčulanske ljetne škole (1964-1974.). Objavio je 14 knjiga (Engleski empirizam, Od Lockea do Ayera, Filozofija i marksizam, Prologomena za kritku Heideggera i dr.) i više rasprava i eseja.

Svjetski dan glaukoma

Svjetski dan glaukoma obilježava se na inicijativu Svjetske glaukomske organizacije i Svjetske organizacije pacijenata oboljelih od glaukoma, s ciljem da se što više podigne svijest ljudi o toj bolesti.

Po podacima Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, svaki drugi Hrvat ima problema s vidom. Čak 65 milijuna ljudi u svijetu boluje od glaukoma, a 4,5 milijuna ih je zbog bolesti oslijepilo.

Aktualno
Hrvatska