NA DANAŠNJI DAN: Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Ladislav Napuljski, Stjepan Šulek, Vatroslav Jagić i Marilyn Monroe

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu

Ladislav Napuljski, posljednji kralj okrunjen na hrvatskom tlu – 1403.

U Zadru je okrunjen hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski, posljednji kralj okrunjen na hrvatskom tlu.

Ladislav Napuljski, napuljski i hrv.-ug. kralj (Napulj, 11. II. 1377 – Napulj, 6. VIII. 1414). Sin Karla II. Dračkog. U polit. životu Hrv.-Ug. Kraljevstva djelovao aktivnije od 1401; kao svojeg namjesnika za Ugarsku, Hrvatsku, Dalmaciju i Bosnu postavio je vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića. God. 1403. Ladislav se u Zadru kruni za hrv.-ug. kralja. Upleten u tal. politiku i sukobe, svjestan da će teško učvrstiti vlast u Hrv.-Ug. Kraljevstvu, 1409. prodao je Mlečanima za 100 000 dukata Zadar i Dalmaciju.

Vatroslav Hladić, hrvatski kazališni glumac i redatelj – 1898.

Hrvatski kazališni glumac i redatelj Vatroslav Hladić rođen je 5. kolovoza 1898. u Zagrebu. Od malena je zavolio kazalište i vrlo rano počeo je glumiti. Prvi stalni angažman Hladić je dobio za vrijeme Prvoga svjetskog rata u Vojničkom kazalištu u Bjelovaru, a ubrzo je pristupio novoosnovanom kazalištu u Varaždinu, gdje je i prvi put režirao. Nakon Varaždina radio je i u Osijeku, Splitu, Zagrebu, Skoplju, Dubrovniku, Bjelovaru i Rijeci. Kao glumac se istaknuo u ulogama Lenbacha i Ignjata Glembaya (M. Krleža, U agoniji i Gospoda Glembajevi), Jaga (W. Shakespeare, Othello), Oswalda (H. Ibsen, Sablasti), a kao redatelj postavio je djela I. Vojnovića (Ekvinocij), I. Cankara (Kralj Betajnove), C. Goldonija (Ribarske svađe) i F. Schillera (Spletka i ljubav, Razbojnici). Objavio je i autobiografske uspomene pod naslovom “Život glumca” (1944). Vatroslav Hladić umro je 18. ožujka 1965. u Rijeci

Stjepan Šulek, hrvatski skladatelj – 1914.

Skladatelj, violinist i dirigent (1914–1986). Diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (kod V. Humla). Član orkestra RZ-a 1933–38, profesor u srednjoj školi Muzičke akademije 1939–41, Učiteljskoj školi do 1945, potom na Muzičkoj akademiji docent do 1947, a 1948–75. profesor. Uz to 1935–38. član klavirskog trija s I. Mačekom i S. Žepićem, 1936–38. prva violina u Zagrebačkom kvartetu i 1939–45. violinist u Komornom triju s I. Mačekom i A. Janigrom; 1958–64. dirigent Komornoga orkestra RTZ-a, s kojim je postigao velike međunarodne uspjehe. Do 1952. nastupao kao koncertant na violini, a poslije kao dirigent u zemlji i inozemstvu. Od 1954. redoviti član JAZU-a i dugogodišnji tajnik Razreda za glazbenu umjetnost. Autor osam simfonija, četiri klasična koncerta, više instrumentalnih koncerata, niza komornih djela te opera Koriolan i Oluja.

Vatroslav Jagić, hrvatski jezikoslovac – 1923.

Vatroslav Jagić bio je hrvatski jezikoslovac i najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća. Udario je široke granice slavenske filologije koja nije obuhvaćala samo jezik, već i jezične i literarne spomenike, proizvode narodnog duha, te sveukupne starine Slavena.

Od njegovih preko 600 radova ističu se: Historija književnosti naroda hrvatskoga ili srpskoga; Das Leben der Wurzel de in den slavischen Sprachen; Die Geheimsprache bei den Slaven; Ein Kapitel aus der Geschichte der südslavischen Sprache; Beirträge zur slavischen Syntax; Entstehungsgeschichte der kirchenslavischen Sprache te djelo Život i rad Jurja Križanića.

Umro je u Beču, 5. kolovoza 1923. godine, ali je pokopan u rodnom Varaždinu.

Marilyn Monroe, američka filmska diva i seks-simbol – 1962.

Marilyn Monroe, pravog imena Norma Jeane Mortensen, bila je filmski seks-idol pedesetih godina. Prvi se put pojavila u filmu “Džungla na asfaltu” kao jedna od tisuće nepoznatih filmskih starleta i bila zapažena, te se ubrzo probila na sam vrh filma.

Marilyn nije bila ni pretjerano lijepa, ni raskošno darovita, no imala je nešto što naprečac osvaja. Postala je pojmom privlačnosti, požude, muških maštanja, neprofinjenoga, gotovo vulgarnoga tjelesnog izazova.

Tijekom 1950.-ih i ranih 1960.-ih Marilyn Monroe glumila je u brojnim komercijalno uspješnim filmovima. Neke od njezinih najpoznatijih uloga su one u filmovima “Muškarci više vole plavuše”, “Kako se udati za milijunaša”, “Sedam godina vjernosti”, “Princ i plesačica”, “Neprilagođeni” i “Neki to vole vruće”. Posljednji joj je film “The Misfits”, za koji je scenarij napisao njezin tadašnji suprug, Arthur Miller. Život Marilyn Monroe završio je samoubojstvom. 5. kolovoza 1962., u svom domu u Brentwoodu, u Los Angelesu, predozirala se tabletama za spavanje.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – 1995.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. Hrvatska je vojska stasala u silu koja je to sad mogla sama i bez ičije pomoći.

U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja. Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama.

Petar Šimunović , hrvatski jezikoslovac 2014.

Akademik Petar Šimunović rodio se 19. veljače 1933. u Dračevici na otoku Braču. Maturirao u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, diplomirao hrvatski i francuski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao te doktorirao temom Toponimija otoka Brača. Od 1964. zaposlen u Institutu za jezik JAZU (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, od 1970. znanstveni suradnik i voditelj Onomastičkog odjela, od 1979. znanstveni savjetnik, sada ima počasno zvanje zaslužnog znanstvenika na istom Institutu.

Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1991. od iste godine predsjednik njezina Onomastičkog odbora, a od 2004. je tajnik njezina razreda za filološke znanosti. Bio je stipendist Humboldtove zaklade u Slavenskom institutu u Kölnu gdje mu je mentor bio Reinhold Olesch.

Na Sveučilištu u Kölnu predavao je 1994.-1998. kao gost profesor. U povodu 65-godišnjice njegova života to Sveučilište je u Šimunovićevu čast organiziralo Međunarodni znanstveni skup o slavenskoj onomastici. Autor je odnosno suautor više od 500 bibliografskih jedinica, od čega tridesetak knjiga.

Šimunović je bio vodeći hrvatski onomastičar, ali dva njegova kapitalna djela pripadaju dijalektologiji: Čakavisch-deutsches Lexikon (Čakavsko njemački rječnik), te Rječnik bračkih čakavskih govora koji smatra „namirbom duga svojem zavičajnom otoku“..

Aktualno
Hrvatska