NA DANAŠNJI DAN: Cook, Watt, Nietzsche, Bernstein, Ogrizović i totalni napad na Vukovar

James Cook započeo svoje putovanje – 1768.

Mornar po prirodi, Cook se pridružio Kraljevskoj mornarici 1755. u dobi od 26 godina, a do 29. je bio zapovjednik kraljevskoga broda Pembroke sa 64 topa.

Cook se istaknuo u Sedmogodišnjem ratu između Francuske i Britanije (1756.-1763.) i svojim pomorskim kartama i istraživanjima na rijeci St. Lawrence tijekom pohoda generala Jamesa Wolfea protiv Quebeca.

Sljedeće su ekspedicije oko Newfoundlanda potvrdile njegov ugled nadarenoga pomorskog istraživača i ratna mornarica počela je računati s njime za veće pothvate. Namijenila mu je zadaću da odjedri do Tahitija i promatra prijelaz Venere preko Sunca kako bi se mogla odrediti udaljenost između Zemlje i Sunca.

U sastavu Cookove skupine su, osim astronoma, bili i drugi znanstvenici, uključujući i amaterskoga botaničara Josepha Banksa, čija je zadaća bila zabilježiti biljke i životinje na putovanju. Cook je dobio i omotnicu s tajnim naredbama, koju nije smio otvoriti dok ne završi prvi dio svoje zadaće.

Endeavour je napustio Plymouth 25. kolovoza 1768. s 94 ljudi. Svjestan bolesti i smrti koje skorbut može izazvati na dugome putovanju, Cook je ustrajao na nabavci svježega povrća i mesa kad god je to bilo moguće. U osmomjesečnome putovanju do Tahitija, nitko nije obolio od skorbuta.

Mornarima umornima od mora, Tahiti je bio raj. Ljudi su se činili bezbrižnima, a mnoge su žene bile privlačne i pristupačne. No, ubrzo je posada počela pobolijevati od gonoreje. Cook je slutio da su je možda donijeli Europljani koji su ondje bili prije njih.

James Watt, engleski izumitelj – 1819.

James Watt bio je škotski izumitelj i inženjer. Godine 1765. izumio je parni stroj novog tipa koji je imao kondenzator i uređaj za isisvanje zraka i kondenziranje pare.

Godine 1769. patentirao je svoj parni stroj koji je za osiguranje broja okretaja imao centrifugalni regulator, što je zapravo bilo poboljšanje stroja kojeg je izradio Thomas Newcomen. Newcomenovu stroju je primarna funkcija bila crpljenje vode iz poplavljivanih rudnika. 1764.g. Watta su zamolili da popravi umanjeni model Newcomenova stroja koji je služio u nastavi na Sveučilištu.

Smatra se da je Thomas Newcomen oko 25 godina prije Wattova rođenja izumio prvi parni stroj, međutim, Wattovi strojevi imali su opsežniji učinak. Watt je zaslužan za znatno usavršavanje u radnom učinku stroja time što je kondenzirao paru u posebnoj zatvorenoj posudi. Da bi popravio parni stroj, Watt ga je trebao detaljno istražiti te je otkrio da je posve nedjelotvoran.

Najveću slabost tog stroja uočio je u grijanju i hlađenju cilindra pri svakom udaru. Time se uzalud rasipala golema količina goriva, a i vremena potrebnog za ponovno zagrijavanje cilindra na temperaturu na kojoj se proizvodila para. Nakon toga Watt je počeo razmišljati o mogućim poboljšanjima Newcomenova stroja. Priča se da mu je rješenje palo na pamet jednog dana 1765. godine dok je šetao parkom Glassgow Green.

Watt je shvatio da je ključ bolje djelotvornosti u tome da se para kondenzira u odvojenom spremniku i tako cilindru i klipu omogući da uvijek ostanu vrući. Nekoliko godina kasnije Watt se povezao sa Matthewom Boultonom i zajedno 1774. otvorili tvornicu ‘Boulton & Watt’ i krenuli u proizvodnju parnih strojeva. Prije Matthewa Boultona Wattov partner bio je John Roebuck s kojim je također prodavao parne strojeve no tvrtka je pala u stečaj. Jedinica snage dobila je, njemu u čast, oznaku watt. Umro je u Heathfieldu kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.

Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog – 1900.

Friedrich Wilhelm Nietzsche bio je njemački je filozof, pjesnik i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i najutjecajniji mislilac 19. stoljeća. Nietzsche je bio strastveni kritičar tada vladajućeg morala i vjerovanja.

Smatrao je kako su i religija i moral osigurani na nemoralnim sredstvima te da nisu drugo nego služenje lažnoj transcendentnoj ideji, pojmu, nečemu što izvan konkretnog ovozemaljskog egzistiranja želi propisivati vječne zakone. Nietzsche je smatrao da ovaj život nije nemoralan, nego da je bjesomučna borba u kojoj je umro Bog, a pobjeđuju jači, sposobniji, smjeliji.

Stoga je on smatrao kako se umjesto tradicionalnih, trebaju stvoriti nove vrijednosti. Pred kraj života Nietzsche je pozvao Vatikan i kralja Italije da na smrt osude njemačkog cara i sve antisemite.

Tada se to činilo možda besmislenim ali dolazak nacizma na vlast 30-ak godina kasnije pokazati će kako je Nietzsche na vrijeme osjetio dah antisemitizma koji će preplaviti Njemačku. Oni kojima eventualno Nietzscheova biografija nije dovoljna, mogu pročitati neke poznatije rečenice iz njegovih djela ili pak ono što je Nietzsche nazvao 10 zapovijedi slobodnog uma. Umro je u Weimaru 25. kolovoza 1900.

Leonard Bernstein, američki skladatelj, pijanist i dirigent – 1918.

Leonard Bernstein, rođen u Lawrenceu 25. kolovoza 1918., američki skladatelj, pijanist i dirigent. Dirigirao je gotovo svim velikim američkim orkestrima, a od 1958. do 1969. bio je dirigent Njujorške filharmonije.

Nastupao je i kao operni dirigent, te kao koncertni pijanist. Bernstein je skladao djela izrazito američkog značaja, protkana elemenitma jazza, posebice simfonije, koncerte, opere, balete, komornu i vokalnu glazbu, te nekoliko mjuzikla.

Svjetsku slavu stekao je mjuziklima ‘U grad!’ 1944. i ‘Priča sa zapadne strane’ 1957., a oba su snimljena i u filmskoj verziji. Bernstein je kompornirao i izvornu glazbu za filmove.

Milan Ogrizović, hrvatski književnik – 1923.

Milan Ogrizović bio je hrvatski književnik i političar. Završio je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelovao je kao srednjoškolski profesor te lektor i dramaturg u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Pisao je pjesme, novele, crtice, operne librete, ali je ponajprije dramski pisac. 1908. je uspio postati zastupnikom kao kandidat na listi Čiste stranke prava. Do Prvoga svjetskog rata bio je lektor u Hrvatskom zemaljskom kazalištu, a poslije profesor glumačke škole. Pisao je pjesme i satire, a najpoznatije su njegove drame ‘Dah’, ‘Hasanaginica’ i ‘Prokletstvo’.

Povremeno se bavio glazbenom kritikom, a posebnu pozornost posvećivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je tragičnoga igrokaza ‘Nepoznati’ o životu Vatroslava Lisinskog. Baveći se sporadično i književnom kritikom, Ogrizović je najavio dva najveća hrvatska pisca svojega doba: Matoša i Krležu. Umro je u Zagrebu 25. kolovoza 1923.

Sveopći napad na Vukovar – 1991.

Dana 25. kolovoza 1991. započeo je sveopći napada JNA i srpskih paravojnih snaga na hrvatski grad Vukovar.

U subotu, 24. kolovoza 1991. godine, Luka Andrijanić je oborio avion JNA iznad Borova Sela koji je napadao položaje hrvatskih snaga na silosu Đergaj. Sljedećeg dana, 25. kolovoza 1991. godine, jedno oklopno vozilo JNA naišlo je na “miniranu barikadu u gradu” koja se nalazila na prijelazu iz Borovog Naselja u Borovo Selo.

Nakon toga su pripadnici JNA iz vojarne u Vukovaru i postava u Borovu Selu zajedno s pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi iz okolnih sela krenuli u napad na Borovo Naselje i grad Vukovar.”