NA DANAŠNJI DAN: Charles Dickens, Mladen Veža, Dušan Vukotić, Beatlesi u SAD, Dan sigurnog Interneta, Ugovor iz Maastrichta
Charles Dickens, pisac – 1812.
Charles Dickens (Landport, Portsea, 7. veljače 1812. – Gads Hill, 9. lipnja 1870.), engleski književnik i pripovjedač. Godina 1836. značajna je u piščevu životu; početkom godine izlazi mu prva knjiga, Bozove skice, u kojoj je sabrao sve književne tekstove što ih je do tada napisao.
Iste godine ženi se Catherinom Hogarth, kćerkom svoga prijatelja i novinskoga kolege. Izašao mu je i prvi mjesečni sveščić Posmrtnih spisa Pickwickova kluba, izvanrednog humorističnog romana koji je nastao kada je Dickens pristao napisati tekstove uz crteže karikaturista Seymoura o zgodama i nezgodama jednog sportskog kluba.
Ovaj će roman u nastavcima autoru donijeti slavu. Dickens je slikar engleskog srednjeg i nižeg građanskog staleža i osnivač socijalnog romana. Njegova djela odražavaju sklonost humoru i satiri, ali i primjesama romantičnog i sentimentalnog. Djela: ˝Oliver Twist˝,˝David Copperfield˝, ˝Staretinarnica˝, ˝Cvrčak na ognjištu˝, ˝Veliko očekivanje˝, ˝Božićna priča˝.
Mladen Veža, hrvatskim slikar – 1916.
Mladen Veža (07.02.1916., Brist kraj Makarske – 19.02.2010., Zagreb), hrvatski slikar. Crtati je počeo od svoje četvrte – pete godine.
Godine 1927, u svojoj jedanaestoj godini, izrezao je iz maslinove žile svoju prvu skulpturu. 1928. godine primljen je u renomiranu Državnu obrtnu školu u Zagrebu koju završava 1932. u šesnaestoj godini života. 1933. godine s nepunih sedamnaest godina upisuje se na Umjetničku akademiju u Zagrebu (današnju Akademiju likovnih umjetnosti) gdje studira slikarstvo. Od početka svojih studija veže se za slavnog Vladimira Becića, tada još jedinog živog “minhenovca” iz trojke Račić, Kraljević, Becić. Mladen Veža diplomirao je 1937. u slikarskoj klasi profesora Vladimira Becića.
Godine 1938. ima svoju prvu samostalnu izložbu u renomiranoj zagrebačkoj galeriji. Povremeno je podučavao na Akademiji primijenjenih umjetnosti do 1981. godine. 1938. godine sudjelovao je na prvoj izložbi u Domu primijenjenih umjetnosti pod nazivom Pola stoljeća hrvatske umjetnosti, koju je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac i otvorio Vladko Maček. Njegov slikarski opus čine koloristički osebujni pejzaži s Jadrana, interijeri, mrtve prirode, portreti i kompozicije s prikazima dalmatinskog folklora ( Brist, … ) .
Dušan Vukotić, hrvatski redatelj, scenarist – 1998.
Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.), hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist. Najpoznatiji po crtanom filmu Surogat, za kojeg je dobio Oscara 1962. godine. Po etnicitetu bio je Crnogorac.
Kao svjetskog majstora potvrđuju ga dometi čija vanjska virtuoznost i atraktivnost prenose gledalištu autorova razmišljanja o suštinskim konfliktima suvremenog svijeta i čovjekova opstanka: Piccolo (1959., nagrađen u Londonu, Beogradu, Oberhausenu (za ovaj festival Vukotić 1964. stvara špicu), Corku, Karlovym Varyma, Ciudad de Méxicu itd.), Surogat (1961., Oscar za najbolji animirani film – prvi put dodijeljen filmu izvan SAD, nagrade u Beogradu, Bergamou, Corku, San Franciscou, Oberhausenu itd.) i Igra (1962., nagrađen u Beogradu, Annecyju, Londonu, Oberhausenu, Mannheimu, Corku, Cannesu, Melbourneu, Pragu, Milanu, San Franciscu itd.).
Nastavljajući eksperimentalno prepletanje animiranih i igranofilmskih elemenata, realizira filmove Mrlja na savjesti (1968., nagrađen u Corku), Opera Cordis (1968., nagrađen u Beogradu, Atlanti, Mamaji itd.), Ars gratia artis (1970., nagrađen u Beogradu, Atlanti, Londonu itd.), Gubecziana (1974., nagrađen u Beogradu), Skakavac (1975.) i dr. Zanimljive rezultate ostvaruje i cjelovečernjim igranim filmovima u rasponu od bajkovite metafore (Sedmi kontinent, 1966.), preko aktualizacije ratne prošlosti (Akcija Stadion, 1977.), do znanstvene fantastike (Gosti iz galaksije, 1981.), za koje je nagrađivan na festivalima u Puli, Trstu, Teheranu i dr. Predavao je filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a bavio se i teorijom animacije. Nagradu za životno djelo dobio je na Svjetskom festivalu animiranog filma – Animafest Zagreb 1994.
Beatlesi u SAD – 1964.
The Beatles su stigli u prvi posjet SAD-u. Oko četiri tisuće poklonika i dvjestotinjak dočekalo ih je u Zračnoj luci JFK, u New Yorku.
Dva dana kasnije nastupili su u čuvenom Ed Sullivan Showu, prvom televizijskom nastupu uživo u SAD-u, u prijenosu kojega je navodno vidjelo oko 40% Amerikanaca, tj. oko 73 milijuna ljudi.
Ugovor iz Maastrichta – 1993.
Ugovor o Europskoj uniji, poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta, potpisan u ovom nizozemskom gradu, označio je uspostavljanje Europske unije, a stupio je na snagu 1. siječnja 1993. potpisalo ga je dvanaest članica tadašnje Europske zajednice.
Države članice uspostavile su Europsku uniju (EU) te time ujedno označile novu etapu u integriranju naroda Europe u sve čvršću uniju, u kojoj se odluke donose što je bliže moguće građanima. Ovim su Ugovorom postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uvođenja građanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Ugovorom u Europskoj uniji ovim je europska integracija iz pretežno gospodarske integracije prerasla u političku uniju.
Dan sigurnog Interneta
Dana 7. veljače obilježava se međunarodni Dan sigurnog Interneta. Svake godine, svaki drugi utorak u veljači, korisnicima globalne mreže je i Svjetski dan sigurnijeg interneta.
Neprofitna organizacija Insafe osnovana 2004. pokrenula je europski mrežni centar da bi potaknuli svijest za promicanjem sigurnog, odgovornog korištenje interneta i mobilnih uređaja, posebice djece i mladih. Insafe ujedinjuje nacionalne centre u 27 zemalja u Europskoj uniji (EU), Norveškoj, Islandu, Rusiji, Argentini, Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama.
