NA DANAŠNJI DAN: Bedrich Smetana, Leopold Mandić, Milan Marjanović, Katharine Hepburn, Andrija Maurović, prvo računalo Z3, dan medicinskih sestara

Engleska bolničarka Florence Nightingale, na čiji se datum rođenja obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara, smatra se začetnicom modernog sestrinstva u svijetu
2021-05-12-dndd

Bedrich Smetana, kompozitor

Bedřich Smetana (Litomyšl, 2. ožujka 1824. – Prag, 12. svibnja 1884.), češki skladatelj i dirigent.

Bedrich Smetana

Vodio je vlastitu glazbenu školu u Pragu, a neko vrijeme bio je direktor i dirigent Filharmonijskog društva u Göteborgu (Švedska). Bio je glazbeni kritičar novina “Narodni listy”. Godine 1874. napustio je javno djelovanje zbog gluhoće. Skladao je prema temama iz legendi, povijesti i nacionalnog folklora. Ujedno je, kao pijanist, dirigent i organizator, pokretač nacionalnih snaga u češkom muzičkom životu.

U grandioznom ciklusu “Moja domovina”, koji obuhvaća šest simfonijskih pjesama, dao je jedinstvenu tonsku apoteozu češkog mita i povijesti. Smetanino cjelokupno djelo sretna je sinteza nacionalnih i tada aktualnih europskih muzičkih elemenata, pučkog i umjetnički dotjeranog izraza.

Leopold Mandić, svetac 1866.

Mandić je drugi kanonizirani hrvatski svetac rimokatoličke Crkve, svećenik, kapucin, poznati ispovjednik i promicatelj jedinstva kršćana. Rođen je 12. svibnja 1866. godine u Herceg-Novom.

Na krštenju je dobio ime Bogdan, a po ulasku u kapucine promijenio ga je u Leopold. U duboko kršćanskom obiteljskom ozračju Bogdan je od malena učio mnogo moliti. Živeći u Herceg-Novom među pravoslavcima, veoma rano upoznao je i iskusio žalosnu činjenicu rastavljenosti kršćanske braće. Zato je još kao dječak govorio: “Dobro, ja ću se posvetiti spasenju tolikih siromašnih i nesretnih ljudi. Postat ću njihov misionar”. Zaređen je za svećenika 1890. godine u Italiji.

Leopold Mandić

Nakon kratkog boravka u Zadru, Kopru i Rijeci, po volji svojih poglavara bio je konačno određen za Padovu. Početkom Prvog svjetskom rata nije htio primiti talijansko državljanstvo pa je kao stranac iz neprijateljske države morao u koncentracijski logor. Obrazložio je to riječima: “Krv nije voda!”. Prije smrti Leopold je prorekao da će kapucinski samostan u Padovi biti razrušen od bombi. Ipak, kod te strašne ratne katastrofe njegova ispovjedaonica ostala je pošteđena, da bude trajan znak njegova pomiriteljskoga apostolata. Brojni hodočasnici, koji sa svih strana dolaze na njegov grob, dotiču se s poštovanjem i njegove drage ispovjedaonice u kojoj je zaslužio nebo, u kojoj je vršio svoje ekumensko poslanje. Otac Leopold umro je 30. srpnja 1942. umro u Padovi.

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića u povodu Godine milosrđa organizirala je šestodnevno štovanje neraspadnutoga tijela drugoga proglašenog hrvatskog sveca i zaštitnika Godine milosrđa sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu. Čašćenje svečeva tijela bilo je u zagrebačkoj katedrali i crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubravi, Splitu, Zadru, Padovi Herceg Novom i Dubrovniku.

Milan Marjanović, režiser – 1879.

Marjanović, Milan, hrvatski književnik, publicist i filmski djelatnik (Kastav, 12. V. 1879 – Zagreb, 21. XII. 1955). Studirao u Pragu na trgovačkoj akademiji 1898–99. Radio je kao novinar i urednik u Karlovcu, Dubrovniku, Rijeci, Splitu i Beogradu. Pokrenuo je i uređivao desetak književnih časopisa i političkih listova.

Milan Marjanović

Jedan je od najistaknutijih pripadnika modernističkoga pokreta i, uz A. G. Matoša, vodeći književni kritičar moderne. Osim kritika pisao je članke, studije i polemike te pjesme, novele, romane i drame surađujući u gotovo svim novinama i časopisima. Formiran pod utjecajem čeških realista (posebice Tomáša Masaryka), hrvatskih realista (afirmirao Antu Kovačića) i danskoga pisca i teoretičara Georga Brandesa te nazvan »hrvatskim Bjelinskim«, smatrao je zadaćom književnosti »formiranje naroda«, književnika posrednikom između života i umjetnosti, glavnom zadaćom kritike piscu tumačiti život, a publici pisca. Držao je da samo književnost povezana s neposrednom sredinom postaje jaka – nacionalna i europska. Utilitarnim poimanjem društvene uloge pisca i književnosti Marjanović je bio tradicionalist, a orijentacijom prema Europi i zagovaranjem kritičke promjene nacionalne društvene svijesti modernist.

S filmom se Marjanović upoznao tokom boravka u SAD-u, gdje je 1926. u New Yorku pohađao tečaj fotografske i filmske tehnike i režije. Osim kao voditelj produkcije Foto-filmskog laboratorija Škole narodnog zdravlja, u njezinu radu sudjelovao je kao redatelj i scenarist namjenskih, obrazovno-prosvjetnih filmova, realiziravši ih 22, u suradnji sa snimateljem Stanisławom Noworytom. Uz dokumentarne filmove Modeliranje, lijevanje i cizeliranje Meštrovićevih Indijanaca (1927–28) i Otkrivanje spomenika Grguru Ninskom (1929), povijesno su značajni oni realizirani pionirskim animacijskim tehnikama – film sjenâ Čarobnjaci (1928), crtano-siluetni (nesačuvani) filmovi Čuvaj se rose i sape iz ustiju drugog čovjeka, Ivin zub, Macin nos i Kako je počela griža u selu Prnjavor ( svi 1929) te jedan od prvih domaćih crtanih filmova, Martin u nebo, Martin iz neba (1929., nije sačuvan).

Katharine Hepburn, glumica – 1907.

Katharine Hepburn

Hepburn, Katharine, američka filmska i kazališna glumica (Hartford, 12. V. 1907 – Fenwick, Connecticut, 29. VI. 2003). S 12 god. počela nastupati u amaterskome kazalištu, od 1928. nastupala profesionalno. Na filmu od 1932. Vrlo darovita, već je 1933. dobila Oscara za film Jutarnja slava . Najčešće tumačila likove rafiniranih i samosvjesnih pripadnica viših slojeva i intelektualki te glumila u karakternim ulogama vrlo istančanih osobnosti, jednako efektno u dramama, melodramama i komedijama, od kojih se osobito ističu one u žanru tzv. screwballa, npr. Silom dadilja H. Hawksa i Philadelphijska priča, te Afrička kraljica J. Hustona i više filmova sa S. Tracyjem. Nakon 60. godine pažljivo je birala karakterne uloge koje su odgovarale njezinoj dobi. Nadmašivši sve ostale glumce, dobila je još 3 Oscara – za filmove Pogodi tko dolazi na večeru , Zima jednoga lava Anthonyja Harveya i Ljetnikovac ; to joj je donijelo ugled najveće američke filmske glumice. Snimila gotovo 50 filmskih i televizijskih uloga, a često je nastupala i u kazalištu.

Izašao prvi hrvatski strip Andrije Maurovića – 1935.

Prvi strip Andrije Maurovića “Vjerenica mača” izašao je 12. svibnja 1935. godine u zagrebačkom dnevniku “Novosti”. U to vrijeme u Hrvatskoj nije ni postojala riječ “strip” pa se novi mediij nazivao “roman u slikama” i “novinarski film”.

Andrija Maurović

Maurović, Andrija, hrvatski slikar i crtač (Muo u Boki kotorskoj, 29. III. 1901 – Zagreb, 2. IX. 1981). Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kao ilustrator i karikaturist od 1935. surađivao je u zagrebačkim novinama i časopisima (Koprive, Novosti, Jutarnji list i dr.). Zajedno s Franjom M. Fuisom 1938. pokrenuo reviju Mickey strip. Uz W. Neugebauera najznačajniji hrvatski crtač stripova; objavio više od 80 različitih stripova. U stripovima je razvio visoku razinu likovnoga govora, smjelo razrađujući kadrove i kompozicije i provodeći osebujnu karakterizaciju glavnih likova. Poznatiji su mu stripovi Ljubavnica s Marsa (1935., prema romanu Aelita A. N. Tolstoja), Posljednja pustolovina Staroga Mačka i Sablast zelenih močvara (sa scenaristom F. Fuisom, 1937). Nakon 1945. objavljivao u Kerempuhu, Ilustriranom Vjesniku, VUS-u, Plavom vjesniku, Horizontu, Modroj lasti i dr. Sedamdesetih godina XX. stoljeća slikao kompozicije apokaliptičkog sadržaja.

U Berlinu predstavljeno prvo svjetsko funkcionalno računalo – Z3 – 1941.

Zuse z3, prvo računalo

Njemački inženjer i pionir u polju računarstva Konrad Zuse 1941. godine u Berlinu je predstavio prvo svjetsko funkcionalno, potpuno automatizirano i programabilno računalo nazvano Z3. Značajke Z3-a postavile su temelj definicije svih kasnijih računala. Z3 je bio napravljen od 2.000 prijenosnika, radio je frekvencijom od ~5-10 Hz s 22 bita dugim unosnim podacima koje je zaprimao na izbušenoj kartici, a računalne operacije obrađivale su se u binarnom sustavu. Prvo računalo bilo je korišteno za fine proračune aerodinamike krila kod konstrukcije zrakoplova, a original je uništen u savezničkom bombardiranju Berlina 1943. Potpuno funkcionalna replika izrađena je 60-ih godina i smještena u Deutsches Museum gdje se nalazi i danas.

Međunarodni dan medicinskih sestara

Florence Nightingal

Engleska bolničarka Florence Nightingale, na čiji se datum rođenja obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara, smatra se začetnicom modernog sestrinstva u svijetu.

Inicirala je profesionalno obrazovanje medicinskih sestara i uvela metode njegovanja bolesnika i organizacije bolnica koje su prihvaćene u mnogim zemljama.

Prema procjenama Hrvatske udruge medicinskih sestara i Strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara, u Hrvatskoj nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara i tehničara, što otežava rad svima koji ovim jedinstvenim pozivom doprinose uspješnom funkcioniranju svakog medicinskog tima

Aktualno
Hrvatska