NA DANAŠNJI DAN: Austrijsko nasljeđe, Tomić, Aljaska, balkanski ratovi, BBC, Edison, Ray, Dan kravate

Bitka za austrijsko nasljeđe – 1748.

Aachenski mir 1748. godine, sklopljen je poslije Austrijskog nasljednog rata između Austrije, Engleske, Nizozemske i Sardinije s jedne, a Francuske i Španjolske s druge strane.

Francuska i Španjolska priznale su 18. listopada 1748. pragmatičku sankciju Karla VI.

Francuska je vratila sardinskom kralju Nizzu i Savoju, a Austrija ustupila španjolskom infantu Filipu Parmu, Piacenzu i Guastallu.

Bilo je još nekih drugih uzajamnih manjih ustupaka i koncesija.

Josip Eugen Tomić, hrvatski književnik – 1843.

Bio je popularni prozaist i dramatičar. Napustivši Bogosloviju, studirao je pravo u Zagrebu i Grazu. Bio je u činovničkoj službi, a 1873.-79. dramaturg Hrvatskog zemaljskoga kazališta u Zagrebu. Najpoznatija su mu djela ‘Melita’, svojevrsna kritika viših građanskih krugova, zatim ‘Veronika Desinićka’ i ‘Zmaj od Bosne’ te proze na bosanske teme. Pisao je i komedije: ‘Bračne ponude’, ‘Zatečeni ženik’ te, osobito popularnu komediju ‘Franjo barun Trenk’. Dovršio je Šenoinu ‘Kletvu’, te preveo pedesetak kazališnih djela i mnoge povijesne romane.

Zaokupljen pretežito bosanskohercegovačkom prošlošću, prikazao ju je odbacujući hajdučko-tursku tematiku i klasičnu dihotomiju »krst i nekrst«, te poput L. Botića predstavio narod, muslimanski i kršćanski, kao nedjeljivu cjelinu.

Sjedinjene Američke Države kupile Aljasku od Rusije – 1867.

Aljaska je otkrivena u 18. stoljeću, u drugoj polovici stoljeća tamo su Rusi osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupili Louisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije.

Dana 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti.

Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali ‘Suardove ludorije’. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda.

Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1 518 775 km2. Na Aljasci živi više od 600 000 ljudi. Glavni grad Aljaske je Juneau.

Počeo Prvi balkanski rat – 1912.

Prvi balkanski rat je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Turske na drugoj strani. Pred kraj 19. i početkom 20. st. Osmansko Carstvo je bilo pred raspadom i potpuno je izgubilo nekadašnju snagu te su male balkanske države htjele iskoristiti priliku i proširiti svoj teritorij na račun ‘bolesnika na Bosporu’.

Godine 1912. Srbija, Crna Gora, Grčka, Bugarska osnovale su Balkanski savez te uputile Osmanlijama zahtjev da jednako tretiraju kršćane i muslimane. No Osmansko Carstvo je smatralo kako se balkanske države nemaju pravo miješati u njihove unutarnje stvari i počeo je rat. Rat je tekao povoljno za kršćane te su brzo Osmanlijama oteli i oslobodili velika područja Balkana. Osmansko Carstvo je potaknuto velikim gubitcima zahtijevalo posredovanje velikih sila u mirovnim pregovorima. Rat je završen 1913. Balkanske države su podijelile osvojena područja. Osmanskom Carstvu je ostalo još samo malo zaleđe Istanbula.

Osnovan BBC – 1922.

Najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu, BBC, osnovana je 18. listopada 1922. godine, pod nazivom British Broadcasting Company. Preimenovana je u British Broadcasting Corporation 1927. godine, primitkom kraljevskog odobrenja, i tako postala javna televizija koju financiraju građani. BBC je danas i najveća korporacija po broju zaposlenika, kojih ima oko 23 000. Glavna misija BBC-a je “informirati, obrazovati i zabaviti”.

Thomas Alva Edison, izumitelj – 1931.

Thomas Alva Edison (Milan, Ohio, 11. veljače 1847. – West Orange, 18. listopada 1931.), američki izumitelj i tehničar.

Kao samouk u mladosti je počeo stvarati i objavljivati tehničke izume. Osnovao je u Menlo Park 1876. godine, nedaleko od New Yorka, glasoviti laboratorij u kojem je radio do smrti, a u njemu 1884. godine radio i Nikola Tesla na usavršavanju dinamo-stroja.

Najpoznatiji izumi su mu mikrofon s ugljenim zrncima, megafon, fonograf, stroj za pisanje, telegrafski aparat koji otipkava tiskana slova, kvadrupleks aparat, jednostavna konstrukcija kinematografa na osnovi stroboskopskog efekta.

Važan izum je žarulja s niti od ugljena, koja je služila za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije izuma žarulje s metalnom niti. Edison je četvrti najplodniji izumitelj svih vremena, američkom patentnom birou prijavio je 1093 patenta.

Man Ray, fotograf – 1976.

Man Ray, pravog imena Emmanuel Rudsitzky (Philadelphia, 27. kolovoza 1890. – Pariz 1976.), bio je američki slikar, fotograf i kipar; aktivan u Dada pokretu i Nadrealizmu.

Bio je dio avangardnog pokreta u New Yorku, posebice umjetnika okupljenih oko Galerije Stieglitz.

Godine 1915., nakon susreta s Duchampom i Picabijom, postaje učesnik dadaistički performansa.

Učestvovao je između 1916. i 1922. na brojni demonstracijama i izložbama u New Yorku, i istovremeno sudjelovao u radu časopisa 391 i New York Dada.

Prativši Duchampa, 1921. g. stiže u Pariz gdje se pridružuje grupi umjetnikao okupljenih oko Tristana Tzara, Andréa Bretona i Picabije. Godine 1925. aktivno se pridružuje nadrealističkom pokretu, postaje njihov zvanični fotograf i ponovno se bavi slikarstvom.

Nadrealistički pisci i umjetnici su imali veliku sklonost fotografiji jer ništa nije moglo biti sličnije njihovoj težnji za „automatskim pisanjem“ od automatskog procesa fotografije.

Iako je zarađivao za život i fotografirajući portrete iz svijeta mode i visokog društva, nitko prije njega nije proširio medij fotografije kao on. U suradnji s Lee Millerom razvio je postupak solarizacije i najviše ga koristio u portretima i aktovima.

Svojim „rayografijama“ dao je jak poticaj snimanju fotografia bez fotografskog aparata.

Njegovo prijateljstvo sa suvremenim avangardnim umjetnicima potpomoglo je priznanju fotografije unutar umjetničkog konteksta – kao ravnopravne slikarstvu i kiparstvu.

Kao jedan od najproduktivnijih i najmaštovitijih osoba između dadaizma i nadrealizma, Man Ray se nikada nije znao odlučiti kojem od njegovih brojnih talenata se treba posvetiti.

Dan kravate

Dan 18. listopada se u Hrvatskoj obilježava kao Dan kravate. Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv.

Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate.

Naime, na taj dan izvedena je, 2003. godine, spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli.